Oslanjanje države na domaće izvore financiranja posredno je rezultiralo rastom inozemnih obaveza ostalih domaćih sektora, osobito banaka, kaže se u analizi HNB-a
Hrvatska je lani prvi puta ušla «u skupinu zemalja visoko opterećenih otplatama inozemnog duga», stoji u najnovijoj makrobonitetnoj analizi Hrvatske narodne banke (HNB) objavljenoj u srijedu. Naime, «pokazatelj tereta otplate inozemnog duga [..] je u 2006. nastavio ubrzano rasti, te je na kraju godine dosegnuo 37,9% izvoza robe i usluga» kažu u središnjoj banci, a ta vrijednost našu državu smješta među zemlje visoko opterećene otplatama inozemnog duga.
Da podsjetimo, inozemni je dug Republike Hrvatske krajem prošle godine iznosio 29,1 mlrd eura što je 3,4 mlrd ili 13% više nego godinu dana ranije, a njegov udio u BDP-u povećan je na 85,2%. Do kraja lipnja ove godine dug je, prema posljednjim dostupnim podacima, porastao za dodatnih 1,4 mlrd na više od 30,5 mlrd eura.
U HNB-u upozoravaju kako je snažan rast inozemnog duga uz veliko povećanje manjka na tekućem računu platne bilance, na 7,8% BDP-a, razlog rasta vanjske ravnoteže hrvatskoga gospodarstva. Dugoročno, ako se višegodišnji trend povećanja ne zaustavi to bi moglo biti «potencijalni rizik za stabilnost financijskog i cijelog gospodarskog sustava», dodaju u HNB.
Iako prema visini udjela inozemnog duga u izvozu robe i usluga Hrvatska još ne spada u problematične zemlje (u Hrvatskoj je taj udio krajem 2006. iznosio 172%, a opasnom se smatra razina iznad 220%), u središnjoj banci ističu kako je takvo kretanje posljedica prije svega visokih prihoda od usluga pruženih u turizmu.
No, «sustavni rizik» za međunarodnu likvidnost Hrvatske jest činjenica da su turistički prihodi najosjetljiviji na negativne vanjske čimbenike, ističe se u analizi, a posebno je to opasno u uvjetima produbljivanja deficita u robnoj razmjeni što je prisutno u Hrvatskoj.
«Povećanju inozemnog duga najviše su pridonijela nefinancijska poduzeća, koja su se kao i u prethodnoj godini [2005. – op.] nastavila intenzivno izravno zaduživati u inozemstvu», ističu u HNB.
U analizi se također navodi da je država lani smanjila svoj dug prema inozemnim vjerovnicima, no «oslanjanje države na domaće izvore financiranja posredno je rezultiralo rastom inozemnih obaveza ostalih domaćih sektora, osobito banaka, kod kojih se država u posljednje dvije godine zadužuje znatno više nego prijašnjih godina».
Ovi podaci dolaze u nezgodno vrijeme za državnu administraciju budući da je u posljednje vrijeme, s približavanjem parlamentarnih izbora, postalo učestalo iznošenje brojki koje govore o uspjesima gospodarske politike ove Vlade.
No, analiza središnje banke pokazuje da trendovi koji su bili prisutni krajem prošle godine ne idu baš ruku pod ruku s onim što se u javnosti proklamiraju kao pozitivni pomaci u gospodarstvu.
|