|
|
|
|
17.07.2009.
Po pitanju duga Hrvatska ipak u boljem položaju od Grčke
U novom broju newslettera Instituta za javne financije, Srđan Tatomir uspoređuje strukturu hrvatskog javnog duga prema OECD-ovoj metodologiji
U hrvatskim medijima često se pisalo o velikim proračunskim deficitima i javnom dugu, i to zbog opravdanih razloga.
U posljednjih deset godina proračun je svake godine bio u deficitu te je, u apsolutnom smislu, hrvatski javni dug sada četiri puta veći nego što je bio prije deset godina, piše Srđan Tatomir u novom broju newslettera Instituta za javne financije.
Premda na početku krize Vlada nije reagirala, nastavlja on, eventualni budući fiskalni poticaji, zajedno sa smanjenim poreznim prihodima, mogu povećati javni dug.
Kako se taj dug bude akumulirao, način na koji se on financira i kako se njime upravlja postat će izrazito bitan. Također je važno znati kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama da bismo mogli donijeti smislene zaključke.
Tatomir je stoga iskoristio podatke HNB-a o javnom dugu i preveo ih u OECD-ove standarde. OECD-ova definicija duga središnje države, piše on, obuhvaća sve aktualne i potencijalne obveze središnje države, ali isključuje dug lokalnih vlada, općina i fondova za socijalno osiguranje.
Na primjer, kada Ministarstvo financija izda obveznice ili se zaduži kod banaka, to se smatra dugom središnje države. Jamstva izdana brodogradilištima, na primjer, također su takav dug.
Međutim, obveze Grada Zagreba ne pripadaju dugu središnjih nego lokalnih vlasti. OECDov standard usredotočuje se na prikaz duga za potrebe analize i upravljanja dugom.
Uspoređujući tako dobivene podatke, Tatomir zaključuje kako je hrvatski javni dug kao postotak BDPa relativno visok, no da se njegova razina znatno razlikuje od razine u drugim, vrlo zaduženim zemljama kao što su Portugal i Grčka.
Položaj Hrvatske u međunarodnoj usporedbi u budućnosti će se vjerojatno poboljšati ako država uvede red u javne financije, dok će veliki proračunski deficiti drugih vlada povećati njihove javne dugove.
Usporedba sa zemljama OECDa, navodi dalje Tatomir, otkriva zabrinjavajući aspekt hrvatskoga javnog duga. Naime, hrvatski dug uvelike se sastoji od neutrživog duga zbog državnog zaduživanja kod banaka i izdavanja jamstava poduzećima.
Rezultat takve politike financiranja javnog duga dovodi do činjenice da je hrvatski neutrživi dug daleko najveći u usporedbi sa zemljama OECDa i kao postotak BDPa te u odnosu prema utrživom dugu.
To može biti zabrinjavajuće za transparentnost javnog duga jer je neutrživi dug apstraktniji i informacije o njemu nisu potpuno dostupne, upozorava Tatomir. (Bankamagazin)
|
|
|
|
|
|
|
Ministarstvo financija izdalo 1,5 milijardi eura trezorskih zapisa
|
|
|
Vujčić: Ne odgađati zaustavljanje rasta javnog duga
|
|
|
HGK: I dalje visok rast javnog duga na godišnjoj razini
|
|
|
Bruto inozemni dug dosegnuo 114,5 posto BDP-a
|
|
|
Bruto inozemni dug krajem srpnja 45,9 milijardi eura
|
|
|
Na kraju 2013. javni dug iznosio 75,7 posto BDP-a
|
|
|
Javni dug na kraju prošle godine dosegnuo 220,2 milijarde kuna
|
|
|
Hrvatski javni dug 172,05 milijardi kuna
|
|
|
Hrvatski vanjski dug popeo se na 46,5 mlrd eura
|
|
|
Dug središnje države u travnju porastao 8%
|
|
|
Javni dug porastao na 48,5% BDP-a
|
|
|
Vanjski dug 45,9 mlrd eura
|
|
|
Vlada donijela odluku o izdavanju obveznica
|
|
|
RBA: Inozemni dug će ove godine vrlo umjereno rasti
|
|
|
RBA: Vanjski dug će ove godine vrlo umjereno rasti
|
|
|
MFIN: Javni dug krajem rujna 152,7 milijardi kuna
|
|
|
HNB oslobađa 700 mil. eura za spas državnog rejtinga
|
|
|
RBA: U iduće dvije godine očekujemo blagi pad vanjskog duga
|
|
|
RBA: U odnosu na lani inozemni dug niži 139 mil. eura
|
|
|
HNB: Krajem srpnja vanjski dug 46,9 mlrd eura
|
|
|
Samo za kamate u 2012. trebamo 2 mlrd. kn više
|
|
|
RBA: Dug opće države na kraju lipnja 145,1 mlrd kuna
|
|
|
HNB: Bruto inozemni dug 47,2 mlrd eura
|
|
|
Kratkoročni dug države 14,2 mlrd kuna i 665 mil. eura
|
|
|
Hrvatski bruto inozemni dug krajem svibnja 47,49 mlrd eura
|
|
|
RBA: Dug opće države na kraju travnja 146 mlrd kuna
|
|
|
RBA: U travnju bruto inozemni dug 46,9 mlrd eura
|
|
|
Hrvatska izdala 1,5 mlrd kunskih i 600 mil. eurskih obveznica
|
|
|
Bruto inozemni dug iznad 47 milijardi eura
|
|
|
Kratkoročni dug države 15,3 mlrd kuna i 773 mil. eura
|
|
|
Izdanje euroobveznica RH u iznosu od 750 milijuna eura
|
|
|
Javni dug na kraju prošle godine 137,9 mlrd kuna
|
|
|
Inozemni dug u siječnju 45,6 mlrd eura
|
|
|
Inozemni dug krajem studenog 43,8 mlrd eura
|
|
|
Vlada predviđa rast javnog duga u 2012. na 50 posto BDP-a
|
|
|
Dalić: Cilj nam je ostati među manje zaduženima
|
|
|
Inozemni dug krajem listopada 43,16 milijardi eura
|
|
|
Kratkoročni dug države 12,4 mlrd kuna i 1,23 mlrd eura
|
|
|
Dug opće države 40,7 posto BDP-a
|
|
|
MFIN: Državni dug krajem kolovoza 135,9 milijardi kuna
|
|
|
RBA: Hrvatski javni dug dosegnuo 58 posto BDP-a
|
|
|
Kratkoročni dug države 11,8 mlrd kuna i 1,2 mlrd eura
|
|
|
HNB: Inozemni dug krajem kolovoza 43,7 mlrd eura
|
|
|
Stojić: Javni će dug do 2013. iznositi 80% BDP-a
|
|
|
Inozemni dug krajem srpnja dosegnuo 97% BDP-a
|
|
|
Kratkoročni dug države 14,5 mlrd kuna i 1,2 mlrd eura
|
|
|
Rohatinski: U 2011. trebamo još 31 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države 14,4 mlrd kuna i 1,2 mlrd eura
|
|
|
Ministarstvo financija: Javni dug 53,5 posto BDP-a
|
|
|
Kratkoročni dug države veći od 23 mlrd kuna
|
|
|
Dug opće države krajem travnja 120,5 milijardi kuna
|
|
|
Inozemni dug na kraju svibnja 44,4 mlrd eura
|
|
|
RBA: Javni dug 52,5 posto BDP-a
|
|
|
RBA: Nastavak pada inozemnog duga
|
|
|
Vlada se zadužuje za još 13,3 milijarde kuna
|
|
|
Guverner Rohatinski: Deficit države 6,4% BDP-a
|
|
|
Business.hr: Šuker izdaje nove obveznice vrijedne 4,5 mlrd kuna
|
|
|
Institut za javne financije: Strelovit rast javnog duga
|
|
|
HNB: Država se kod banaka u ožujku zadužila za 1,9 mlrd kuna
|
|
|
Hypo: Do kraja godine državi treba 2 mlrd eura
|
|
|
RBA: Javni dug krajem prošle godine 50,4% BDP-a
|
|
|
RBA Analize: Javni dug 50 posto BDP-a
|
|
|
HNB: Na kraju siječnja inodug niži 600 milijuna eura
|
|
|
PBZ Analize: Javni dug i državna jamstva na 50% BDP-a
|
|
|
Hrvatski vanjski dug 44 milijarde eura
|
|
|
RBA: Javni dug Hrvatske 161,6 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države 12,3 mlrd kuna i 1,48 mlrd eura
|
|
|
Dun & Bradstreet: Vanjski dug predstavlja sve veći problem
|
|
|
Inozemni dug 42,8 mlrd eura
|
|
|
HUB: Problema s (re)financiranjem vanjskog duga 2010. neće biti!
|
|
|
Krajem 2009. dospijeva više od 3 mlrd eura inozemnog duga
|
|
|
Moguće zaduživanje države u dolarima i eurima
|
|
|
Inozemni dug 40,8 mlrd eura
|
|
|
Eksplozija javnog duga do 2012.
|
|
|
Kratkoročni dug države veći od 20 mlrd kuna
|
|
|
Početkom 2010. država mora vratiti više od milijardu eura
|
|
|
Banke: Inodug najveći prema vlasnicima
|
|
|
Vanjski dug 39,9 mlrd eura
|
|
|
Država ima dobru poziciju za inozemno zaduživanje
|
|
|
Inozemni dug premašio 39 milijardi eura
|
|
|
Država se vani mora zadužiti za barem 1,5 mlrd eura
|
|
|
Inozemni dug 38,3 milijarde eura
|
|
|
Vlada od domaćih banaka uzela kredit od 750 milijuna eura
|
|
|
Mesić: Treba razvijati gospodarsku diplomaciju
|
|
|
Šuker: Država će se zadužiti u inozemstvu
|
|
|
Država od šest banaka posuđuje mlrd eura
|
|
|
Dug središnje države krajem listopada 114,5 mlrd kuna
|
|
|
Šuker najavio rebalans za drugi kvartal
|
|
|
Inozemni dug na kraju listopada 37,7 milijardi eura
|
|
|
Vanjski dug 36 milijardi eura
|
|
|
Banke državi daju zajam od 5,12 mlrd kuna
|
|
|
Vanjski dug krajem kolovoza 35,4 mlrd eura
|
|
|
Hrvatska fokusirana na refinanciranje dugova
|
|
|
Kratkoročni dug države smanjen na 9,73 mlrd kuna
|
|
|
Inozemni dug 35,4 milijarde eura
|
|
|
Kratkoročni dug države blago smanjen na 10,9 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države smanjio se na 11 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države 11,1 mlrd kuna
|
|
|
Bruto inozemni dug RH na kraju svibnja 35 milijardi eura
|
|
|
Poduzeća se manje zadužuju u inozemstvu
|
|
|
Kratkoročni dug države i dalje 12 milijardi kuna
|
|
|
Vanjski dug krajem svibnja dosegnuo 34,9 mlrd eura
|
|
|
Dug središnje države krajem ožujka 112,1 milijarda kuna
|
|
|
Hrvatska dužna više od 34 milijarde eura
|
|
|
Prema novoj regulativi izvještavanja ino dug narastao na 33,4 milijarde eura
|
|
|
Vanjskotrgovinski deficit do kraja veljače 12,4 milijarde kuna
|
|
|
Dug središnje države 111,8 mlrd kuna krajem 2007.
|
|
|
Polančec na Danu poduzetnika: Došlo je vrijeme za teške rezove
|
|
|
Primorac: Cijena nafte od 100 dolara Hrvatskoj donosi dva posto inflacije
|
|
|
Inozemni dug 32,9 mlrd eura krajem 2007.
|
|
|
Inozemni dug krajem studenog 31,9 milijardi eura
|
|
|
Sanader: Šuker je bio prije Rohatinskog
|
|
|
Na kraju studenog ukupni inozemni dug 31,92 milijarde eura
|
|
|
Ministar financija Šuker s bankarima
|
|
|
Inodug lani dosegnuo 32,61 milijardu eura
|
|
|
Inozemni dug 31,4 mlrd eura krajem listopada
|
|
|
U 11 mjeseci iznos odobrenih kredita porastao za 24 mlrd kuna
|
|
|
Belošević-Matić: Prekretnica prema održivom rastu
|
|
|
Okrugli stol: Za ocjenu vanjske ranjivosti Hrvatske važna je ročnost ino duga
|
|
|
MMF: Nova vlada treba zaoštriti fiskalnu politiku
|
|
|
Stabiliziran rast udjela vanjskog duga u BDP-u
|
|
|
HNB: Kreditnu krizu nećemo dopustiti
|
|
|
Ukupni javni dug 118,1 milijardu kuna
|
|
|
MMF upozorava: Oslabite kunu jer vam prijeti slom
|
|
|
Savjet HNB-a: Gospodarski rast uz stagnaciju inoduga
|
|
|
Na kraju prvog polugodišta inozemni dug 30,76 milijardi eura
|
|
|
MFIN: Krajem lipnja ukupni javni dug 119 milijardi kuna
|
|
|
Tijekom svibnja smanjenje javnog duga
|
|
|
HNB: Hrvatska krajem 2006. prvi put među zemljama visoko opterećenim otplatama inozemnog duga
|
|
|
Premijer Sanader na Gospodarskom forumu
|
|
|
Inozemni dug krajem lipnja 30,6 mlrd eura
|
|
|
Zdravstvo, agrar i zaposleni najveći su dobitnici rebalansa proračuna
|
|
|
Krajem prvog tromjesečja dug središnje države 88,3 milijarde kuna
|
|
|
Inozemni dug krajem ožujka 29,6 milijardi eura
|
|
|
Analitičari SG Splitske banke predviđaju fiskalni deficit u 2007. na 3,5% BDP-a
|
|
|
Usporavanje inoduga - u travnju smanjenje za 190 milijuna eura
|
|
|
Usporavanje rasta inozemnog duga
|
|
|
Građani se zadužili za 5 milijardi kuna u prva tri mjeseca
|
|
|
NHS: Građani u svibanj ulaze s kreditnom zaduženosti većom od 100 milijardi kuna
|
|
|
Rohatinski: Hrvatska ima nisku razvojnu efikasnost korištenja novca
|
|
|
Inozemni dug Hrvatske porastao na 29,4 milijarde eura
|
|
|
Udio javnog duga u BDP-u 49,5 posto
|
|
|
Ukupni javni dug lani 50,3% BDP-a
|
|
|
Ukupni inozemni dug lani povećan za 3,5 mlrd. eura
|
|
|
Dug opće države u studenom 123,7 milijardi kuna
|
|
|
Udio duga stanovništva u BDP-u u 4,5 godine udvostručen na 38%
|
|
|
Rohatinski u Eukonomistu: Što je veći dug, veća je i opasnost
|
|
|
Na kraju studenog vanjski dug 28,3 mlrd eura
|
|
|
Rohatinski: HNB neće odustati od mjera ograničenja rasta kredita
|
|
|
Dug opće države u listopadu smanjen na 123,57 mlrd kuna
|
|
|
Dalić: Prošlogodišnji gospodarski rast oko 5%
|
|
|
Rast inozemnog duga tijekom listopada na 27,7 mlrd eura
|
|
|
Stojić, HAAB: Vanjski dug na 84,2 posto BDP-a krajem 2006.
|
|
|
Državni dug 124,6 milijardi kuna krajem rujna
|
|
|
Rast BDP-a 4,6 posto
|
|
|
Tijekom rujna povećanje vanjskog duga na 27,06 milijardi eura
|
|
|
Vanjski dug RH krajem kolovoza 26,8 milijardi eura
|
|
|
Na kraju kolovoza dug opće države 123,1 milijardi kuna
|
|
|
Dug opće države 122,37 mlrd kuna krajem srpnja
|
|
|
Vanjski dug u srpnju smanjen na 27,18 milijardi eura
|
|
|
Savjet HNB-a: smanjen inozemni dug
|
|
|
Dug opće države krajem polugodišta 122 milijarde kuna
|
|
|
Slovenija zadužena kao bivša Jugoslavija
|
|
|
Raste hrvatski vanjski dug
|
|
|
|