27.05.2010.
HNB: Država se kod banaka u ožujku zadužila za 1,9 mlrd kuna
Obveze države prema bankama od početka godine porasle su za 3,7 milijardi kuna ili 8,4 posto, pokazuju podaci iz novog Biltena Hrvatske narodne banke
Potraživanja banaka od središnje države u ožujku su se povećala za 1,9 mlrd kuna. Ukupno su od početka godine potraživanja porasla za 3,7 mlrd kuna ili 8,4 posto, podaci su iz novog Biltena Hrvatske narodne banke (HNB).
Kako navode iz središnje banke, navedena kretanja potvrđuju velike potrebe središnje države za financijskim sredstvima, koje se, kao i u 2009. godini, osim izdavanjem obveznica na domaćem i inozemnom tržištu namiruju i kreditima domaćih banaka.
Što se tiče depozita države, osim uplate sredstava HBOR-a na račun kod HNB-a u iznosu od 2 milijarde kuna namijenjene sufinanciranju kredita u okviru poticajnog programa Vlade (model A), u ožujku nije bilo drugih znatnijih promjena.
Iako su plasmani banaka u ožujku nastavili blagi rast (0,5 posto) te su i na tromjesečnoj razini porasli 2,3 mlrd kuna (1 posto), na godišnjoj razini krediti i dalje padaju te su zabilježili smanjenje od 0,4 posto.
Rast plasmana u ožujku još se uvijek gotovo u potpunosti odnosio na kredite poduzećima zbog čega se i njihova godišnja stopa rasta blago povećala te je na kraju trećeg mjeseca iznosila 2,5 posto.
Za razliku od poduzeća i države, krediti odobreni stanovništvu od siječnja do ožujka su gotovo stagnirali pa na godišnjoj razini i dalje bilježe pad od 3,2 posto.
Nakon snažnog rasta u prva dva mjeseca 2010., u ožujku se ponovno smanjila i novčana masa (M1) za 1 mlrd kuna (2 posto), a došlo je i do smanjenja ukupnih likvidnih sredstava (M4) za 1,3 mlrd kuna.
Pad novčane mase uzrokovan je padom depozita čime je nastavljen njihov silazni trend. Tako su se štedni i oročeni depoziti u ožujku smanjili za 0,5 mlrd kuna.
No, za razliku od prethodnih mjeseci, kada su padu depozita najviše pridonosila poduzeća, u ožujku je to isključivo bila posljedica pada depozita ostalih financijskih institucija, koji je iznosio 1,9 mlrd kuna.
Sredstva povučena iz banaka financijske su institucije iskoristile za upis državnih obveznica izdanih na domaćem tržištu početkom mjeseca.
Nasuprot tome, depoziti poduzeća u ožujku su porasli za 1,3 mlrd kuna, a blago su se povećali i depoziti stanovništva. Promjene u valutnoj strukturi depozita još uvijek upućuju na trend zamjene kunske štednje deviznom zbog straha od slabljenja kune.
Tako je udio deviznih depozita u ukupnim štednim i oročenim depozitima na kraju ožujka dosegnuo 79,5 posto. Godišnji rast deviznih depozita, iako manji nego lani, i nadalje je visok te je iznosio 11,8 posto. (Bankamagazin)
|
|
|
|