23.11.2010.
Stojić: Javni će dug do 2013. iznositi 80% BDP-a
Pod pretpostavkom da ne dođe do značajnog zaokreta u ekonomskim politikama, te fiskalne prilagodbe, javni dug bi mogao do 2013. doseći razinu od 80 posto BDP-a, uključujući, dakako, sve kvazifiskalne aktivnosti, istaknuo je Hrvoje Stojić iz Hypo banke
Hrvatski je Sabor u utorak donio državni proračun za 2011. kojim se predviđaju prihodi u iznosu od 107,4 milijardi kuna, rashodi od 122,3 milijarde kuna, te deficit od 14,9 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a. U strukturi troškova najveći se dio ponovno odnosi na mirovine, 35,1 milijardu kuna, i plaće, 22,6 milijarda kuna. Jedna od posljedica ponovnog izostanka strukturnih reformi, prema procjenama Hrvoja Stojića, direktora Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria Banke, bit će bitno niža potencijalna stopa rasta BDP-a, što će imati za posljedicu daljnji rast javnog duga jer Hrvatska nema kolaterala u ekonomskom rastu za servisiranje tog duga.
Pod pretpostavkom da ne dođe do značajnog zaokreta u ekonomskim politikama, te jedne bitne fiskalne prilagodbe, javni dug bi mogao do 2013. doseći razinu od 80 posto BDP-a, uključujući, dakako, sve kvazifiskalne aktivnosti, istaknuo je Stojić.
U pokušaju da se ipak pronađe rješenje za smanjenje visokog stupnja fiskalne neravnoteže Sabor je u utorak donio i Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Pokušaj je to uvođenja odgovornosti na svim razinama, a ograničenjem razine fiskalnoga deficita vlast bi se obvezala na ozbiljan odnos prema proračunskim izdacima.
"Donošenje takvog Zakona zasigurno je dobar potez želi li se postepeno smanjiti fiskalni deficit", složio se Stojić. Ipak, on bi značajno bi dobio na vjerodostojnosti kada bi eksterna institucija (fiskalno vijeće) ocjenjivala ciklički prilagođeni saldo i kada bi bila obuhvaćena i državna poduzeća čije aktivnosti imaju velik utjecaj na ukupnu fiskalnu sliku.
"Uz to, da bi Zakon o fiskalnoj odgovornosti u potpunosti doživio uspjeh trebao bi biti praćen značajnim promjenama u strukturi proračuna jer ćemo se inače naći u situaciji da nastojimo smanjiti deficit, a zakočeni smo vrlo visokom razinom zakonski regulirane potrošnje, koju je u situaciji kad se društveni konsenzus traži preoširoko očito teško smanjivati", pojašnjava Stojić.
|
Hrvatska je slaba karika u lancu
Hrvatska je Vlada u petak donijela odluku o novom zaduženju izdavanjem državnih obveznica na domaćem tržištu u iznosu od četiri milijarde kuna. Time će biti financirani trezorci koji dospijevaju 25. studenog, a ostatak će biti iskorišten za financiranje kratkoročnog duga koji dospijeva na naplatu u prosincu.
Veći dio potreba zaduživanja (oko 16 milijardi kuna) Hrvatska bi u idućoj godini trebala realizirati u inozemstvu. Stojić ističe kako državi trenutačno idu na ruku dvije bitne stvari. Prva je da Hrvatska, nakon što u ožujku dospije euroobveznica u iznosu od 750 milijuna eura, ostaje sa svega dvije aktivne euroobveznice, što je i u vrijednosnom i relativnom iznosu vrlo često značajno manje u odnosu na velik broj istočnoeuropskih zemalja.
S druge strane, pod pretpostavkom da vodeće centralne banke nastave s ekspanzivnom monetarnom politikom (npr. odluka američkih Saveznih rezervi da kupe 600 milijardi dolara američkih državnih obveznica), apetit za rizikom bi mogao još neko vrijeme ostati povoljan što bi se pozitivno odrazilo na dugove tržišta u nastajanju, pa i hrvatski dug.
Međutim, Stojić napominje kako treba biti svjestan i da fiskalni problemi na periferiji eurozone nisu riješeni, a ukoliko primjerice jedna Španjolska (četvrta po veličini članica eurozone) bude kontaminirana posljedice će se osjetiti širom eurozone s neupitnim negativnim implikacijama na dug istočno europskih zemalja. Izdavači obveznica iz zemalja CEE regije (srednja i istočna Europa) s najvećim kratkoročnim dugom (Bugarska, Baltik, Mađarska, pa i Hrvatska) će tada biti najveći izvor rizika ukoliko investitori krenu tražiti sljedeću slabu kariku u lancu, zaključio je Stojić. (Bankamagazin)
|
|
|
|