10.10.2007.
Savjet HNB-a: Gospodarski rast uz stagnaciju inoduga
HNB procjenjuje da će godina biti okončana bez značajnijeg povećanja udjela inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu
Ovogodišnja stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj, prema sadašnjim procjenama, mogla bi iznositi oko šest posto, pri čemu najveći poticaj rastu daje osobna potrošnja, a može se očekivati da će ova godina biti okončana bez značajnijeg povećanja udjela inozemnog duga u BDP-u, neke su od konstatacija sa sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke.
Savjet HNB-a na današnjoj je sjednici razmotrio gospodarska i novčana kretanja u proteklom razdoblju i usvojio monetarnu projekciju za zadnje ovogodišnje tromjesečje, te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz HNB-a.
Raspoloživi pokazatelji ukazuju da je i u trećem tromjesečju nastavljena dinamična gospodarska aktivnost. Prema sadašnjim procjenama, ovogodišnja stopa gospodarskog rasta mogla bi iznositi oko šest posto.
Najveći poticaj rastu daje osobna potrošnja, a manje investicijska koja je imala najveći udjel u lanjskom rastu. Utjecaj neto inozemne potražnje i ove je godine nepovoljan, što se odražava i u visokom deficitu platne bilance, navodi se u priopćenju.
Ističe se da se monetarna kretanja odvijaju prema predviđanjima. To se odnosi i na kretanje plasmana banaka, koji se zadržavaju u očekivanim okvirima.
Iznos inozemnog duga krajem rujna bio je 30,7 milijardi eura, kao i na kraju lipnja. Banke su u međuvremenu smanjile svoje vanjsko zaduženje za 1,4 milijardu eura, dug države neznatno je povećan, a dug poduzeća se povećavao, ali iz mjeseca u mjesec sa sve manjim prirastom.
S obzirom na to, može se očekivati da će ova godina biti okončana bez značajnijeg povećanja udjela inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu.
Time se ostvaruje i jedan od najvažnijih ciljeva mjera koje je poduzimala središnja banka, usredotočenih na smanjivanje vanjske ranjivosti zemlje. Pokazalo se, također, da navodna prevelika restriktivnost monetarnih mjera nije ugrozila gospodarsku aktivnost u zemlji, te da i uz uvedena ograničenja banke iskazuju visoku profitabilnost, napominju iz HNB-a.
Cembra Beteiligung GmbH i Raiffeisen International Beteiligung GmbH iz Beča dobili su suglasnost Savjeta HNB-a za neizravno stjecanje više od 50 posto udjela u dioničkom kapitalu Raiffeisenbank Austrija d.d. Zagreb, što je odraz prestrojavanja unutar iste vlasnički povezane grupe.
Na današnjoj sjednici Savjeta HNB-a prihvaćeni su i zahtjevi nadzornih odbora nekoliko banaka za suglasnost za imenovanje članova uprave: Ivana Dujmovića u Banco Popolare Croatia d.d., Zagreb, Marca Capellinija u Privrednoj banci d.d. Zagreb i Marka Remenara u Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb. (H)
|
|
|
|