21.07.2011.
Hrvatska izdala 1,5 mlrd kunskih i 600 mil. eurskih obveznica
Državi u drugom polugodištu 2011. preostaje još refinancirati tzv. duge obveznice izdane 1991. godine za sanaciju banaka, istaknuli su iz Ministarstva financija
Nakon što je Hrvatska u srijedu izdala 1,5 milijardi petogodišnjih kunskih obveznica te 600 milijuna desetogodišnjih obveznica u eurima, u drugom polugodištu 2011. preostaje još refinancirati tzv. duge obveznice izdane 1991. godine za sanaciju banaka, istaknuli su iz Ministarstva financija u četvrtak.
Te će se obveznice dijelom vratiti iz spomenutog novog zaduženja, a ovisno o izvršavanju proračuna Ministarstvo će procijeniti hoće li se te obveznice financirati još nekim drugim instrumentima osim trezorskim zapisima.
Iskorištena je, istaknuli su iz Ministarstva financija, dobra likvidnost domaćih financijskih institucija, čija je potražnja značajno premašila ponudu - u slučaju kunske obveznice iznosila je 2,1 milijardu kuna, a kod obveznice izdane uz eursku valutnu klauzulu potražnja je bila 860 milijuna eura.
Kupon na kunsku obveznicu je 5,75 posto, a prinos 5,95 posto, dok je kod obveznice u euru kupon 6,5 posto, a prinos 6,88 posto.
Ovim novim obveznicama, rečeno je, financirat će se razlika između prihoda i rashoda državnog proračuna koja je za ovu godinu planirana u iznosu od 14,7 milijardi kuna.
Obveznice su izdane u dvije valute jer je to, s jedne strane, diktirala potražnja na domaćem tržištu gdje se želi razviti kunska krivulja prinosa, a s druge strane - valutna struktura obveza države zahtjevala je obveznicu s valutnom klauzulom.
Inače, dug države iznosi 42,7 posto BDP-a, a preuzimanjem državnih jamstava izdanih brodogradilištima, on će narasti na 48 do 49 posto BDP-a, računica je Ministarstva financija.
|
U srijedu je također izvršena i konverzija iz dolarske u eursku obveznice izdane lani u srpnju od 1,25 milijardi USD.
U Ministarstvu pojašnjavaju kako je u trenutku izdanja te obveznice tečaj dolara prema euru bio je 1,25, a u srijedu je prilikom konverzije duga tečaj bio 1,41.
To znači da je u trenutku zaduženja dug bio milijardu eura, a nakon konverzije 882,45 milijuna eura. Na taj će način Hrvatska morati vratiti oko 117 milijuna kuna eura glavnice manje, plus još 86 milijuna eura ušteda na kamatama.
Konverzija ujedno znači da će dug u nadolazećim godinama biti zaštićen od promjena tečaja eura i dolara. Hrvatska je ekonomija, kao i valuta, dominantno vezana za euro, pa nezaštićen dug u dolaru državu izlaže tečajnom riziku.
Naime, u slučaju aprecijacije dolara rasli bi troškovi i kamata i glavnice, dok bi se s druge strane, u slučaju deprecijacije, ostvarile uštede.
No, u Ministarstvu financija kažu kako država nije institucija koja bi htjela biti otvorena prema takvim promjenama, te napominju da je i proljetos izdana dolarska obveznica zaštićena konverzijom još prilikom izdavanja. (Bankamagazin)
|
|
|
|