12.04.2010.
PBZ Analize: Javni dug i državna jamstva na 50% BDP-a
Snažno zaduženje države u 2009. preslikalo se i na statistiku javnog duga te se njegov udio u BDP-u povećao s 28,7% na 34,8%. Pridodamo li javnom dugu i državna jamstva, udio u BDP-u povećava se na zabrinjavajućih 49,8%, navode analitičari PBZ-a
Prema podacima Ministarstva financija ukupni prihodi državnog proračuna protekle su godine iznosili 110,6 milijardi kuna, a rashodi 122,9 milijardi kuna, odnosno ostvaren je deficit u ukupnom iznosu od 12,3 milijardi kuna odnosno 3,7% BDP-a (korištena metodologija GFS 1986.), navodi se u novom broju publikacije PBZ tjedne analize.
Na razini konsolidirane središnje države deficit je iznosio 3,9% BDP-a te na razini konsolidirane opće države 4,1%, no analitičari PBZ-a napominju da se i u jednom i u drugom slučaju radi o deficitu na gotovinskom načelu dakle bez podatka o promjeni razine dospjelih, a neplaćenih proračunskih obveza.
Isto tako niti konsolidirana središnja niti opća država ne obuhvaćaju HAC i HBOR niti povrat duga umirovljenicima (oko 800 milijuna kuna u 2009.).
Promatramo li razinu konsolidirane središnje države, kako bi se pokrio spomenuti deficit od 3,9% BDP-a te dospjele obveze po domaćem i inozemnom javnom dugu, a koje su u 2009. godini iznosile nešto više od 10 milijardi kuna odnosno 3% BDP-a, ukupno je financiranje tijekom prošle godine iznosilo 27,5 milijardi kuna odnosno 8,3% BDP-a (pri čemu je oko 4,5 milijardi kuna ili 1,4% BDP-a zadržano kao depozit države koji je korišten u siječnju i veljači 2010. za otplatu dospjelog duga).
Snažno zaduženje države preslikalo se i na statistiku javnog duga pa je tako dug središnje države krajem prošle godine dosegnuo razinu od 115,9 milijardi kuna odnosno 17,6 milijardi kuna više nego godinu dana ranije te se udio javnog duga u BDP-u povećao s 28,7% na 34,8%.
Pridodamo li javnom dugu i državna jamstva, udio u BDP-u povećava se na 49,8%. Sama spoznaja da izdana državna jamstva iznose 15% BDP-a svakako unosi dozu nervoze u pogledu održivosti javnih financija znamo li da se dio tih jamstava odnosi na poduzeća u procesu privatizacije (brodogradilišta).
Iako raspoloživa fiskalna statistika završava s podacima za 2009. godinu o financijskim aktivnostima države, analitičari PBZ-a navode da se dosta toga može saznati iz monetarne statistike gdje raspolažu s podacima za veljaču 2010. godine.
Država je i u prva tri mjeseca nastavila s intenzivnim izdavanjem trezorskih zapisa te je ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa početkom travnja dosegao 23,48 milijardi kuna, odnosno 1,4 milijardi više nego krajem 2009. S obzirom na značajna izdanja trezorskih zapisa tijekom 2009. ove godine nas čekaju i dospijeća istih, koja će biti posebno visoka u lipnju, rujnu, studenom i prosincu.
|
U prva dva mjeseca ove godine središnja država je povećala svoje obveze prema domaćim bankama (po osnovi kredita) na 28,3 milijardi kuna odnosno za 648 milijuna kuna u odnosu na kraj prošle godine.
Država je najveći teret otplata ove godine imala upravo u prvom kvartalu u ukupnom iznosu od oko 16,5 milijardi kuna (670 milijuna eura inozemnog duga, oko 5 milijardi kuna trezorskih zapisa, 3 milijarde kuna domaćih obveznica i 500 milijuna eura sindiciranog deviznog kredita) plus oko 3,6 milijarde kuna koliko analitičari PBZ-a procjenjuju da je iznosio proračunski deficit u prvom kvartalu.
Za financiranje navedenih obveza iskorišten je spomenuti depozit kod središnje banke (4 milijarde kuna), izdanje novih trezorskih zapisa (6,2 milijarde kuna tijekom prvog kvartala), dok je preostali dio obveza financiran izdavanjem domaćih obveznica u iznosu od 3,5 milijarde kuna i 350 milijuna eura (dospijeće 2020.), kreditom Svjetske banke (200 milijuna eura) odnosno novim zaduženjem kod domaćih banaka. (Bankamagazin)
|
|
|
|