12.01.2010.
Rohatinski: Prihvatljiv nam je i slovenski model potpora
U ponedjeljak i danas predstavnici Ministarstva financija i banaka usuglašavaju detalje o ulozi HBOR-a u pomoći tvrtkama
Tri su sata predstavnici Ministarstva financija i banaka u ponedjeljak popodne raspravljali o modelima jačanja kreditne potpore gospodarstvu koju bi središnja banka podržala oslobađanjem dodatne likvidnosti spuštanjem stope obvezne rezerve banaka.
Nova runda razgovora slijedi već danas, a sudionici su se prešutno dogovorili ne istrčavati s izjavama, budući da stavovi još nisu usuglašeni, a obje strane očito računaju da bi u traženju kompromisnog rješenja prihvatljiva i državi i bankarima mogle dobiti neku korist za sebe.
Ako je suditi prema najavi premijerke Jadranke Kosor da će na ovotjednoj sjednici Vlade izaći sa setom dviju mjera poticaja poduzećima, današnji bi sastanak trebao rezultirati dogovorom o glavnim značajkama. No, imajući u vidu interesne razlike, lako bi se moglo dogoditi da se ni do ovog četvrtka ipak ne stignu pripremiti odluke o potrebnim promjenama zakona.
U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) ponavljaju tek kako su spremni osloboditi dodatnu likvidnost, ali samo ako se država i banke slože oko modela mehanizma usmjeravanja tog novca (ukupno predviđeno oko devet milijardi, uz neizvjesnu dinamiku otpuštanja) u kreditiranje gospodarstva.
"Mi nećemo ništa unaprijed raditi. HNB dolazi tek na kraju, kad se taj mehanizam formira i zakonski regulira, i to ne odmah neki ogroman iznos", kaže guverner Željko Rohatinski.
Što se tiče HNB-a, cijela priča može i ne mora uključivati Hrvatsku banku za obnovu i razvitak. Od niza opcija najprimjenjivijim se mogla pokazati neka varijacija slovenskog modela koji je susjedna država uvela proljetos, doznaje Poslovni dnevnik iz dobro upućenih neslužbenih izvora. Rohatinski kaže kako bi to mogao biti prihvatljiv pristup, ali i da ne mora biti i jedini.
|
Slovenski model
Slovenija je zakonom o jamstvima, a potom i uredbom Vlade odabrala model koji se sastoji u tome da banke prikupljaju zahtjeve komitenata za odobravanjem kredita i ako udovoljavaju kriterijima koje je utvrdila i donijela tamošnja vlada, banke se s njima pojavljuju na aukcijama njihova pandana HBOR-u. Za one koje prihvati, državna (izvozno-razvojna) banka preuzima jamčenje do 35 posto kredita, dok je 65 posto rizik banke.
Zapadni susjedi utvrdili su i gornji limit po jednoj aukciji na 50 milijuna eura, a predvidjeli su ukupno oko 1,2 milijarde eura jamstava u roku godine dana. Kriterije su postavili tako da onemogućavaju da se na taj način zadužuju loša poduzeća odnosno da ti krediti služe za isplate plaća i slično.
Kamate - ključna točka interesa banaka i države
U dosadašnjim razgovorima u nas je razmatrana i mogućnost da HBOR ne daje samo jamstva nego i participira u kreditiranju. To podrazumijeva da dio oslobođene likvidnosti banke daju HBOR-u. Taj model implicira nešto veće troškove, ali se smatra da ga ne treba unaprijed odbaciti.
U tom slučaju, a s ciljem da se taj novac ne utopi u ukupna sredstva HBOR-a, on bi se držao u HNB-u i oslobađao se u skladu s tempom odobravanja kredita. Osim kriterija, jedna od ključnih točaka oko koje treba pomiriti interese banaka i države su kamate.
U HNB-u u to se ne kane miješati niti raditi pritisak na bilo koga, polazeći od toga da je pretpostavka samog dogovora obostran interes.
Interes države koja bi se izložila kroz jamstva teško bi mogao biti da cijela priča bankama posluži za čišćenje bilanci i reprogramiranje loših kredita koje bi im omogućilo skidanje rezervacija i veći profit.
Jer, hipotetski gledano, aranžman s jamstvima znači i da bi ta jamstva morala biti iskazana u državnom proračunu. Pri prvom idućem rebalansu. (Bankamagazin, Poslovni dnevnik)
|
|
 |
|