14.07.2010.
AZTN: Poslovna zajednica protiv potpora brodogradnji i željeznici
Više od 60 posto ispitanika u poslovnom sektoru smatra kako treba smanjiti državne potpore brodogradnji, željeznici i trgovini, pokazuje istraživanje AZTN-a
Poslovna zajednica u Hrvatskoj smatra da državne potpore uglavnom ili uopće nisu opravdane i na njih gleda negativno – kao na instrument narušavanja tržišnog natjecanja i poreznog pritiska, pokazalo je među ostalim istraživanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja provedeno u suradnji s HGK, a u sklopu projekta IPA 2007 'CRO Compete', koje je agencija Puls provela na 333 poslovna subjekta te 1600 ispitanika.
Naime, više od 60 posto ispitanika u poslovnom sektoru smatra kako treba smanjiti državne potpore brodogradnji, željeznici i trgovini, ali ih i povećati prerađivačkoj industriji i turističkom sektoru, pokazalo je među ostalim ovo istraživanje kojim se željela utvrditi razina informiranosti poduzetnika i drugih ciljnih skupina o zaštiti tržišnog natjecanja u Hrvatskoj.
Predstavnici lokalne samouprave također smatraju da bi trebalo povećati iznose subvencija u prerađivačkoj industriji i turizmu, a smanjiti brodogradnji i trgovini.
S druge strane, građani generalno smatraju kako bi se najviše trebale povećati subvencije poljoprivredi, za što se posebno zalažu ispitanici iz Like i Dalmacije.
Ova ciljna skupina mišljenja je također da treba povećati subvencije prerađivačkoj industriji i turizmu.
Studentska populacija koja je obuhvatila 590 ispitanika s pet hrvatskih sveučilišta ističe kako je potrebno povećati subvencije poljoprivredi turizmu, ali i brodogradnji.
Na pitanje treba li državna uprava spašavati privatna poduzeća pred stečajem, velika većina ispitanika iz poslovne zajednice i lokalne samouprave smatra da država to ne treba činiti – s takvim je stavom suglasno tek 40 posto građana, dok čak 55 posto studenata smatra da bi država ipak trebala pomoći takvim tvrtkama.
Što se tiče nepravilnosti na tržištu, rezultati pokazuju da je na tržištima na kojima djeluju ispitanici iz poslovnog sektora njih 47 posto uočilo velike i značajne nepravilnosti, dok ih 53 posto tvrdi da u funkcioniranju tržišta postoje tek manje nepravilnosti.
Kad je riječ o prijavi nepravilnosti, pet posto ispitanika predalo je žalbu, osam posto kontaktiralo Agenciju i sudjelovalo kao stranka u postupku, a devet posto kao zainteresirana strana.
|
Olgica Spevec
"Ovakvi podaci govore da poslovni sektor prepoznaje nepravilnosti u funkcioniranju tržišta, no i dalje je mali broj onih koji se odluče aktivno djelovati po tom pitanju", komentirala je predsjednica AZTN Olgica Spevec.
Ona je istaknula da bi Agencija htjela povećati broj kompanija koje ukazuju na nepravilnosti i koje im se javljaju, napomenuvši da se postupa i po anonimnim prijavama.
Također je istaknula da se najveći broj primjedbi koje AZTN dobiva odnosi na dva područja za koja nije nadležna - javne nabave i zaštitu potrošača, te se ove prijave prosljeđuju nadležnim institucijama.
"U nekim zemljama poput Češke, Poljske i Velike Britanije zaštita tržišnog natjecanja, potrošača i kontrola javne nabave objedinjene su u istoj instituciji, no u Hrvatskoj to nije moguće s obzirom na kapacitet AZTN-a", kazala je Spevec.
Iznijela je i podatak da je Agencija dosad imala 60 slučajeva prekršajnih postupaka, od kojih su sudovi riješili 10 ili 15.
"Agencija je iz istraživanja izvukla pouke - moramo više biti prisutni u javnosti s jačanjem tržišne utakmice, naše odluke moraju biti bolje usmjerene i strože, jer dolazi vrijeme kada će sama Agencija moći kažnjavati prekršitelje, nova faza u kojoj će se učinci odluka AZTN itekako osjećati. Javnost moramo bolje upoznati s tim što smo postigli određenom mjerom te povećati broj ljudi u Agenciji i promijeniti organizaciju", kazala je Spevec.
Inače, rezultati istraživanja su pokazali kako je 92 posto ispitanika iz poslovnog sektora čulo za AZTN, dok je 46 posto njih čulo da je donesen novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja koji stupa na snagu 1. listopada 2010.
"HEP najveći monopolist"
"Pozitivna je činjenica da su poduzetnici u većoj mjeri nego ostale ispitne skupine pokazali razmjerno dobru razinu informiranosti o tome što donose nove odredbe, posebno da je gotovo 30 posto njih znalo da će Agencija po novom Zakonu moći izravno kazniti poduzeća koja krše odredbe tržišnog natjecanja. Trećina poduzetnika upoznata je i s ovlasti Agencije da naloži povrat državnih potpora koje su lokalne vlasti nelegalno dodijelile kompanijama", istaknula je Spevec.
Prema istraživanju, kao najčešći primjer držanja monopolističke pozicije na hrvatskom tržištu 44 posto ispitanika iz poslovnog sektora navelo je HEP, njih 10 posto HT, a 9 posto Inu.
Poslovna zajednica vjeruje da će pristup Hrvatske EU utjecati na povećanje povjerenja ispitanika u tržišno natjecanje. Naime, 81 posto ispitanika smatra da će se razina tržišnog natjecanja povećati ulaskom u EU, 11 posto da će se zadržati postojeća razina, a 9 posto da će doći do smanjenja tržišnog natjecanja.
Spevec je podsjetila i da ulaskom u EU potpore neće nestati, ali će se umjesto sektorski usmjeravati horizontalno – u zaštitu okoliša, prekvalifikacije, inovacije, istraživanje tržišta i slično.
|
|
"Tržišno gospodarstvo nema alternative, a Agencija mora biti dosljedna, neovisna i osigurati jačanje tržišta. Kontraefektima smanjenja potpora, kao što su određeni socijalni problemi, trebaju se baviti neke druge politike, jer to ne spada u politiku potpora. Ulazak u tržišno gospodarstvo zahtijeva vrijeme, a građani još ne razmišljaju na način da veće potpore znače manja ulaganja u školstvo, zdravstvo i mirovine", zaključila je Spevec. (Bankamagazin)
|
|
 |
|