08.08.2007.
Brodogradnji do 2010. godine 1,3 mlrd kuna
Za razdoblje 2008.-2010., za subvencije brodogradnji predviđeno u prosjeku 450 milijuna kuna (primjerice, u 2005. oko 520 milijuna), i to s tendencijom smanjivanja prema kraju tog trogodišnjeg razdoblja
Smanjivanje razine državnih potpora gospodarstvu jedna je od težih zadaća Vlade na putu prema članstvu u Europskoj uniji. O tome govori i podatak da su potpore u Uniji lani iznosile oko 0,6 posto BDP-a, dok je u nas njihov udjel u BDP-u više nego dvostruko veći, ne računajući potpore željeznici i poljoprivredi (zbog posebnog statusa tih sektora).
Pouzdanije usporedbe i ocjene napretka u području državnih potpora bit će moguće tek za oko mjesec dana kada će, prema najavama Zlatana Janeša, direktora Sektora državnih potpora u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, AZTN izaći s konačnim izvješćem za 2006. Ipak, za prošlotjednog prihvaćanja Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2008.-2010. Vlada je dala obrise dijela planova s tim u vezi.
Točnije, najavila je planove vezane uz proračunske rashode za subvencije. Subvencije su preklani predstavljale blizu tri četvrtine ukupnih potpora, ali njihov je udio danas zasigurno manji.
Među ostalim, i zbog jednokratnog Plana sanacije brodogradnje kojim su brodogradilištima odobrena jamstva za više od četiri milijarde kuna kredita, a od čega je veći dio ove godine i realiziran. Razmjeri postojećih potpora poduzećima kroz izravne i potencijalne proračunske rashode samo dodatno potvrđuju koliki su još izazovi prilagodbi pred Vladom.
U Ministarstvu financija predviđaju da se rashodi državnog proračuna za subvencije (uključujući željeznice i poljoprivredu), do kraja 2010. godine udjelom u bruto domaćem proizvodu svedu na 1,7 posto BDP-a.
Lani je udio subvencija u BDP-u bio 2,3 posto, za ovu godinu očekuje se smanjenje na 2,2, a dogodine bi se spustio ispod dva posto BDP-a (1,9 posto). U apsolutnim iznosima to znači da će se u 2010. za subvencije iz državnog proračuna izdvojiti neznatno više od šest milijardi kuna predviđenih planom za ovu godinu.
Doda li se tome i lokalna država, tj. na razini konsolidirane opće države, projekcijama je predviđeno da se subvencije sa 2,5 posto BDP-a u ovoj godini smanje na dva posto BDP-a u 2010, što znači da bi se s ovogodišnjih sedam milijardi kuna povećale na 7,2 milijarde.
Više od 70 posto iznosa subvencija ove i iduće godine odnosi se na poljoprivredu i na željeznicu. Pojedinačno najveći komad subvencija ide za poljoprivredu. Ove bi godine po osnovi subvencija poljoprivredi iz državnog proračuna trebalo otići 2,65 milijardi kuna, neznatno veći iznos slijedi joj dogodine, dok će se u 2010. on povećati na 2,9 milijardi kuna.
|
U postizbornoj, 2008. godini ukupne bi se subvencije i u apsolutnom iznosu trebale smanjiti u odnosu na ovu godinu, i to za oko 300 milijuna kuna (na 5,7 milijardi). Upravo se toliko smanjenje očekuje kod subvencija Hrvatskim željeznicama (s ovogodišnjih 1,7 na 1,4 milijardu kuna), a nastavak procesa restrukturiranja poslovanja HŽ-a u 2010. godini trebao bi rezultirati daljnjim smanjenjem iznosa subvencija, na 1,3 milijarde kuna.
Kad su posrijedi željeznice i rashodi državnog proračuna, mimo subvencija Vlada u njih danas ulaže znatna sredstva. Nakon ovogodišnjih 1,27 milijardi kuna namijenjenih modernizaciji HŽ-a, dogodine se u istu svrhu planira investiranje 1,91 milijarde kuna.
U fiskalnim projekcijama posebno je zanimljiv dio koji se odnosi na brodogradnju jer se za koji mjesec očekuje odgovor iz Bruxellesa na Plan restrukturiranja brodogradnje. Vlada je proljetos uputila Europskoj komisiji Plan restrukturiranja koji će po odobrenju EK postati jedino uporište za državne potpore brodogradnji.
Može se pretpostaviti da su elementi tog plana anticipirani i u projekcijama proračunskih rashoda prema kojima je za razdoblje 2008.-2010., za subvencije brodogradnji predviđeno u prosjeku 450 milijuna kuna (primjerice, u 2005. oko 520 milijuna), i to s tendencijom smanjivanja prema kraju tog trogodišnjeg razdoblja. Spomenuti prosjek tako zacijelo uključuje terminski plan primjene smanjenja subvencija s 10 na šest posto vrijednosti novougovorenih brodova.
Kad su posrijedi subvencije iz državnog proračuna, među najznačajnijim stavkama u fiskalnim projekcijama u Ministarstvu financija izdvajaju i vodni promet. Subvencije u tom području uključuju "poticanje putničkog i teretnog prijevoza na unutarnjim i morskim plovnim putovima", a od iduće godine do kraja 2010. trebale bi se kretati u prosjeku 365 milijuna kuna godišnje.
Izvor: Poslovni.hr, Bankamagazin
|
|
 |
|