01.09.2009.
Škverovima u tri godine 10 mlrd kuna državnih jamstava
Najviše jamstava od početka 2006. do kraja 2008. izdano je u korist Zagrebačke banke - ukupno 3,78 milijardi kuna, a najveći dobitnik državnih jamstava je Brodosplit u kojem država jamči za 4,5 milijardi kuna obveza
Državna brodogradilišta u zadnjih je nekoliko godina kreditiralo petnaestak domaćih i inozemnih banaka, među kojima najviše Zagrebačka.
No, koliki je danas ukupan iznos državnih jamstava kojima su pokrivene obveze brodogradilišta nismo, unatoč višekratnim pokušajima, uspjeli doznati ni od Šukerova ni od Polančecova ministarstva.
No, zato uvid u stare brojeve Narodnih novina u kojima je Ministarstvo financija godišnje objavljivalo podatke kome sve i za koliki iznos kredita jamči država donosi zanimljiva otkrića.
Samo u 2006., 2007. i 2008. godini, država je za kredite brodogradilištima izdala jamstava u iznosu od oko 10 milijardi kuna. Doduše neka su od tih jamstava možda i vraćena (mnogi od tih kredita u zadnje su tri godine dospjeli), a krediti otplaćeni, no dobro upućeni tvrde da je većina dospjelih kredita samo reprogramirana.
S obzirom da će potencijalni kupci brodogradilišta nastojati preuzeti što manje obveza po jamstvima, jasno je da je financijski teret koji bi u budućnosti mogao pasti na državni proračun golem.
Kreditirajući brodogradilišta kojima bez jamstva države kredit nitko ne bi ni dao najviše se izložila Zagrebačka banka - u njezinu su korist od početka 2006. do kraja 2008. izdana državna jamstva u iznosu od oko 3,78 milijardi kuna.
Iz banke nisu htjeli ni potvrdili ni opovrgnuti informaciju da su njihovi ukupni plasmani u brodogradnju teški oko 4,5 milijardi kuna, već su kazali: "Zagrebačka banka ima najviše plasmana od bilo koje druge hrvatske komercijalne banke u brodogradnji, po različitim osnovama i diferencirano u strukturi.“
Nakon Zagrebačke banke, brodogradnju je najizdašnije kreditirala Bank Austria u čiju je korist izdano 1,42 milijarde kuna jamstava, sve u 2007. godini. Potom slijedi Hypo Alpe-Adria banka s oko 940 milijuna kuna jamstava za kredite najveći dio kojih dospijeva tek 2016. godine.
Ciparskoj podružnici Depfa banke koja je također u sastavu Hypo grupe u tri je godine država izdala jamstva u iznosu od oko 869 milijuna kuna.
Depfa je i jedina koja je koliko je poznato dosad protestirala jamstvo i to prošle godine kada je na naplatu dospjelo 55 milijuna USD kredita, na što se bivša Uprava 3. maja oglušila. Inače, iz hrvatske Hypo Alpe Adria banke su nam na upit o iznosu plasmana u brodogradnju odgovorili kako "banka ima određene plasmane u sektoru brodogradnje, ali u ovom trenutku ne možemo prezentirati egzaktne podatke.“
|
Iz Privredne banke nisu nam odgovorili na upit, no podaci iz Narodnih novina kazuju da je u korist PBZ-a u navedene tri godine izdano oko 177 milijuna kuna jamstava, pa bi dakle ova banka spadala manje kreditore ovoga sektora.
Iz Hrvatske poštanske banke priznali su kako su njihovi ukupni plasmani prema hrvatskim brodogradilištima otprilike 780 milijuna kuna, a prema dostupnim podacima od 2006. do kraja 2008. država je u korist HPB-a izdala oko 586 milijuna kuna jamstava.
HBOR je brodograditelje u istom razdoblju kreditirao s oko 377 milijuna kuna, bivšoj HVB-Splitskoj banci izdano je oko 290 milijuna kuna jamstava, Bayerische Landesbanci 397 milijuna, Deutsche banci 320 milijuna, Dresdner banci oko 265 milijuna...
"Plasmani Erste banke u sektor brodogradnje u Hrvatskoj ne zauzimaju značajniji udjel u ukupnim plasmanima Sektora gospodarstva, odnosno Banke“, poručili su nam iz te banke, dok u popisu izdanih jamstava stoji da je u korist Erstea 2007. izdano oko 43 milijuna kuna jamstava za kredite koji su dospjeli lani, pa su dakle trebali biti vraćeni ili su reprogramirani.
Od većih hrvatskih banaka jedino Raiffeisenbanke nije bilo među kreditorima brodogradnje, a na upit o iznosu plasmana u ovaj sektor kazali su kako se "izloženost Raiffeisenbanke u sektoru brodogradnje isključivo se odnosi na financiranje klijenata u segmentu izgradnje manjih motornih brodova i plovila, te upravljanje manjim remontnim postrojenjima.“
Najveći je dobitnik državnih jamstava bio Brodosplit, za kredite kojem je u spomenute tri godine država izdala 4 milijarde kuna jamstava, dok je ukupni iznos obveza Grupe Brodosplit pokrivenih državnim jamstvima oko 4,5 milijardi kuna.
Na drugom je mjestu riječki 3. maj s oko 3,4 milijarde kuna jamstava, a na trećem Brodotrogir sa 1,3 milijarde kuna.
Za kredite brodogradilištu Kraljevica izdano je 895 milijuna kuna jamstava, Uljaniku 373 milijuna kuna, dok je u slučaju Brodosplitove tvrtke kćeri koja se prodaje zasebno, dakle Brodogradilišta specijalnih objekata iznos državnih jamstava samo 26 milijuna kuna. (Bankamagazin)
|
|
|
|