19.10.2007.
Svjetska banka za veća ulaganja u poljoprivredu
U proteklih 20 godina samo četiri posto pomoći usmjereno je na razvoj poljoprivrednog sektora zemalja u razvoju
Nužna su veća ulaganja u poljoprivredu zemalja u razvoju i odgovarajuća prilagodba razvojnih programa kako bi se do 2015. ostvarili ciljevi o prepolovljivanju ekstremnog siromaštva i gladi, upozorava u petak Svjetska banka (SB) u najnovijem izvješću o razvoju u svijetu.
U proteklih 20 godina poljoprivredni i ruralni sektor bili su zapostavljeni, a ulaganja u njega nedostatna, upozoravaju autori najnovijeg izvješća pod nazivom "Poljoprivreda za razvoj". S druge strane, čak 75 posto siromašnih u svijetu živi u ruralnim područjima, a samo četiri posto pomoći za razvoj namijenjeno je poljoprivrednom sektoru zemalja u razvoju.
U sub-saharskoj Africi, regiji koja se u velikoj mjeri oslanja na poljoprivredu kada je u pitanju ukupni rast, javna potrošnja za poljoprivredu iznosi svega četiri posto ukupne javne potrošnje, a sektor se i dalje oporezuje relativno visokim porezima.
Stoga SB zagovara novi program "Poljoprivreda za razvoj", napominjući da je u najsiromašnijim zemljama rast BDP-a koji proizlazi iz poljoprivrede otprilike četiri puta efikasniji u smanjenju siromaštva od rasta BDP-a koji proizlazi izvan tog sektora.
"Dinamični program 'poljoprivreda za razvoj' može donijeti korist za oko 900 milijuna stanovnika ruralnih područja u zemljama u razvoju koji žive s manje od jednog dolara po danu, a od kojih se većina bavi poljoprivredom", kaže Robert B. Zoellick, predsjednik Svjetske banke.
"Poljoprivredu treba više istaknuti. Na globalnoj razini, zemlje moraju provesti značajne reforme kao što su smanjenje subvencija i otvaranje tržišta, a civilno bi društvo, naročito poljoprivredne zadruge, trebalo imati više utjecaja na kreiranje poljoprivrednog programa", ističe on.
Poljoprivreda može ponuditi rješenja za izlazak iz siromaštva, ako se poboljša produktivnost u sektoru osnovnih prehrambenih proizvoda te ako se maloposjednici povežu s visoko vrijednom hortikulturom koja se naglo širi, peradarstvom, akvakulturom i tržištima mliječnih proizvoda i generiraju poslovi u ruralnoj ne-poljoprivrednoj ekonomiji.
SB će pak sa svoje strane nastaviti povećavati potpore poljoprivrednom i ruralnom razvoju nakon što su u 1980-ima i 1990-ima zajmovi smanjeni. Obveze u fiskalnoj godini 2007. dosegnule su 3,1 milijarde dolara, bilježeći rast četvrtu godinu za redom.
U izvješću se upozorava i da su globalne zalihe hrane pod pritiskom povećane potražnje za hranom, sirovinama i bio-gorivima, kao i rasta cijene energije, pogoršanog manjka zemlje i vode i efekata klimatskih promjena. U konačnici, to pridonosi nesigurnosti oko budućih cijena hrane, zaključuju analitičari Svjetske banke.
|
SB će pak sa svoje strane nastaviti povećavati potpore poljoprivrednom i ruralnom razvoju nakon što su u 1980-ima i 1990-ima zajmovi smanjeni. Obveze u fiskalnoj godini 2007. dosegnule su 3,1 milijarde dolara, bilježeći rast četvrtu godinu za redom.
U izvješću se upozorava i da su globalne zalihe hrane pod pritiskom povećane potražnje za hranom, sirovinama i bio-gorivima, kao i rasta cijene energije, pogoršanog manjka zemlje i vode i efekata klimatskih promjena. U konačnici, to pridonosi nesigurnosti oko budućih cijena hrane, zaključuju analitičari Svjetske banke.
Iako u urbaniziranim zemljama istočne Europe, Latinske Amerike, Kariba i središnje Azije poljoprivreda pridonosi rastu BDP-a tek s pet posto, ruralna su područja i dalje dom 45 posto siromašnih. Nadalje, poljoprivredno poslovanje i trgovina hranom čine čak jednu trećinu BDP-a pa bi maloposjednike trebalo povezati s modernim tržištima hrane i omogućiti plaćene poslove u ruralnim područjima, navodi se u izvješću SB-a. (H)
|
|
 |
|