05.06.2007.
Skupština HGK-a: Sadašnje stope ekonomskog rasta su nedovoljne
Gospodarski razvoj Hrvatske je prespor i treba se ubrzati želi li Hrvatska u primjerenom vremenu postići prosječni stupanj razvijenosti zemalja Europske unije, istaknuto je na današnjoj sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore (HGK)
Kad bi hrvatsko gospodarstvo raslo po godišnjoj stopi od 4,8 posto, koliko je iznosila 2006. godine, Hrvatskoj bi trebalo 25 godina da dostigne prosječnu razvijenost zemalja EU-a, rekla je direktorica Centra za makroekonomske analize HGK-a Jasna Belošević - Matić.
Ako bi pak hrvatska stopa rasta bila šest posto godišnje, Hrvatska bi sa zemljama EU-a, kaže, uhvatila priključak za petnaest godina, a osam postotna stopa rasta to bi joj omogućila za deset godina.
Osnovnim sredstvom ubrzanja gospodarskog rasta ona je označila rast izvoza, koji bi riješio, kazala je, dva najveća strukturna hrvatska gospodarska problema, a to su deficit robne razmjene s inozemstvom i visoka vanjska zaduženost zemlje.
Bez jačanja izvoza, složili su se i drugi sudionici Skupštine HGK-a, mogla bi biti dovedena u pitanje postignuća na temelju stabilnosti tečaja kune, kreditne ekspanzije, kontrolirane i niske inflacije te rasta industrijske proizvodnje i napretka pojedinih sektora kao što su trgovina, promet, turizam i graditeljstvo.
Predsjednik HGK-a Nadan Vidošević je, uz imperativ jačanja izvoza, istaknuo i potrebu za definiranjem hrvatske useljeničke politike. On smatra da će se Hrvatska u budućnosti suočiti s nedostatkom radne snage posebno na područjima koja su i sada pusta.
Nijedna zemlja, kaže Vidošević, nema uspješnu natalitetnu politiku, pa se treba okrenuti oblikovanju useljeničke strategije kako bi se imigracijom moglo upravljati. U međuvremenu, kaže, slabije razvijene krajeve trebalo bi izuzeti iz državne fiskalne politike kako bi im ostalo više novca za dostizanje razvijenih područja.
Na Skupštini HGK-a predstavljeni su i rezultati Vladine akcije Hitrorez, kojima se nastoji ukinuti ili pojednostavniti suvišne zakone i propise koji opterećuju gospodarstvo.
Prema riječima voditelja Posebne jedinice za Hitrorez Vedrana Antoljaka, ta institucija pobrojala je 7.610 takvih propisa, a cilj je ukinuti ili pojednostavniti više od 50 posto.
Kako je izvijestio, Posebna jedinica za Hitrorez uputit će sljedeći tjedan Vladi svoje prijedloge, a u saborskoj proceduri oni bi se trebali naći za 60 do 90 dana.
Isto tako, najavio je osnivanje tijela za procjenu učinka propisa na gospodarstvo, koje bi trebalo analizirati koliko svaki novi propis može utjecati na uvjete i troškove poslovanja. (H)
|
|
 |
|