19.04.2011.
Uloga strukovnih udruženja HGK na nacionalnoj i europskoj razini
U organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) danas je održana međunarodna konferencija o ulozi strukovnih udruženja HGK u zastupanju interesa na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se pravovremeno informiralo članice o mogućnostima koje im pruža članstvo u strukovnim udruženjima pri HGK u zastupanju njihovih interesa na nacionalnoj i EU razini.
Otvarajući konferenciju predsjednik HGK Nadan Vidošević, naglasio je kako su udruženja kralježnica komorskog sustava u svijetu i kod nas.
Hrvatska su udruženja u organizaciji HGK otvarala regionalno tržište još od 1996. godine, a regija je imala i do 305 posto rast multilateralne suradnje.
Komore zemalja bivše države svake se godine sastaju te rade na ostvarivanju tehničkih olakšica i prevladavanju granica, kao što je naprimjer ukidanje međusobnih viza.
U Europi različitih interesa za Hrvatsku je važno pratiti procese te imati saveznike. Od važnosti je širiti ideju zajedničkog djelovanja u okviru sektora i udruženja, regionalno, a zatim i na kontinentu te globalno.
Na našem zajedničkom području nema rentnih bogatstava kao što su metali, minerali, energetski izvori itd., ali zato imamo položaj i jadranske luke, koje zajedno predstavljaju četvrtu luku u Europi. I tu je naša šansa, moramo biti udruženi kako bi bili konkurentni velikim ekonomijama, istaknuo je Vidošević.
Zvonimir Frka-Petešić iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija naglasio je kako će stupanjem Hrvatske u članstvo EU početi pravi pregovori u kojem će važnu ulogu imati strukovna udruženja jer su sadašnji dio prilagođavanja hrvatskog europskom zakonodavstvu te utvrđivanja prijelaznih razdoblja.
Hrvatska će dobiti aktivnu ulogu u stvaranju budućeg europskog zakonodavstva, a strukovna udruženja lobiranjem pridonijeti ostvarivanju njihovih partikularnih interesa. Stoga je od važnosti uključivanje tvrtki i udruženja u europska udruženja te prisutnost i aktivnosti u Bruxellesu, rekao je Frka-Petešić napomenuvši aktivnosti ministarstva na diplomatskom i lobističkom polju.
Ugledni lobist, izvršni predsjednik European Training Institute (ETI) te autor knjige „Europsko lobiranje“ Daniel Gueguen, govorio je o lobiranju u Europi nakon Lisabonske strategije, suočavanju s novom ravnotežom moći, panorami ključnih dionika u Bruxellesu, prilikama i izazovima novih članica EU te lobiranju u interesu tvrtki i ulozi EU udruženja.
|
Europska su pitanja od velikog interesa u Hrvatskoj, koja je pred završetkom pristupnih pregovara, a uvijek je najteže na kraju, istaknuo je uvodno Gueguen dodavši kako je Lisabonski ugovor radikalno modificirao sustav te izmijenio odnose moći u EU.
Lisabonski je ugovor kompleksan, više je pravnog karaktera s kompleksnim procedurama. Smatra se da je ratifikacijom tog ugovora pobjednik Europski parlament, ali Gueguen drži da je to zapravo Europska komisija, koja ima značajniju moć pri donošenju uredbi.
Lisabonski je ugovor donio više utjecaja od dna odlučivanja prema vrhu, više suodlučivanja, novih politika, glasova kvalificiranom većinom, više suodlučivanja poljoprivrednika itd.
Gueguen je naveo kako svojevrsna nevidljiva moć godišnje proizvodi 50 direktiva te 2500 uredbi. Gotovo se 86 posto zakonodavstva usvoji kroz tu nevidljivu moć. Postoje tri vrste odredbi - osnovni pravni akti, delegirani te provedbeni akti.
Svaka kategorija ima svoju specifičnu proceduru. Europska komisija ima najviše moć usvajanja uredbi na drugoj razini. Ključno je za lobistu to da će lobiranje biti bez učinka ako se ne zna u kojoj se nalazi proceduri.
Stoga je osobito bitna kompetencija za razgovor s EU službenikom, koji su uključeni u donošenje odluka. Vrlo je bitna priprema takvog sastanka. Postoji 20.000 lobista, na nacionalnoj ih je razini 1500, a oko 1000 je europskih strukovnih udruženja, i to je velika fragmentiranost.
Važno je imati operativne i poslovne informacije, biti umrežen, a osobito je važna komunikacija. Učinkovitost se u Bruxellesu temelji na kompetenciji i profesionalnosti, koje ako ima što više te uz umreženost, znači i veći utjecaj, kazao je Gueguen navodeći značaj predviđanja te određivanja prioriteta.
U lobiranju je važno usmjeriti se na jedan ili dva prioriteta, te raditi u europskom, a ne nacionalnom duhu. Također mora se raditi i sa svim političkim strankama te nacionalnostima. Osobito je važna i vjerodostojnost te želja za pobjedom.
|
Pri tome je od tehničkih alata komunikacija ključna za lobiranje, istaknuo je Gueguen savjetujući hrvatskim tvrtkama da ne smiju biti sramežljivi i imati komplekse. Važan je i osobni faktor, biti kreator rješenja, a treba izbjegavati korupciju na svim razinama.
Ulazak Hrvatske u EU pretpostavlja preuzimanje obveza odnosno „pravne stečevine Zajednice“ (EU acquis), ali ulaskom u EU Hrvatska dobiva i prava iz članstva. U tom smislu Hrvatska će ravnopravno s ostalim zemljama članicama sudjelovati u procesu usvajanja zakonodavstva.
Time će hrvatski subjekti moći štititi i zastupati svoje interese i utjecati na odluke koje se donose u EU, a izravno se odnose na njihovo poslovanje (računa se kako se u EU donosi 75 posto nacionalnog zakonodavstva koje ima utjecaja na gospodarstvo).
Kako bi hrvatski subjekti mogli donositi kvalificirane odluke, ključno je imati informacije i poznavati sustav i proces donošenja odluka.
Šef odjela za politička, gospodarska i trgovinska pitanja, tisak i informiranje Delegacije EU u RH Paolo Berizzi govorio je o EU percipiranju strukovnih udruga. Kako je istaknuo, lobisti su vrlo bitan partner, europske institucije moraju djelovati na otvoren način, a predstavljanje interesa je legitimno i nužno.
Etika i transparentnosti su ključni i EU se usmjerava prema punoj transparentnosti lobista i institucija. Od 2008. godine pokrenut je instrument Registar transparentnosti zasnovan na dobrovoljnosti, s pravilima ponašanja, koja se potpisuju te sustavom pritužbi i sankcija.
Registar ima oko 3900 potpisnika iz profesionalnih tvrtki, udruga, lobista, regionalnih udruženja, mreže nevladinih udruga itd., rekao je Berizzi.
Na konferenciji su se mogla čula i iskustva predstavnika europskih udruženja s dugogodišnjom praksom zastupanja interesa svojih članica u EU, kao što je Europsko udruženje proizvođača polimera - Plastics Europe, iskustva lobiranja kroz aktivnosti HGK u vezi Reach Uredbe, EuroCommerce i međunarodna trgovina, Europskog udruženja industrije piva - The Brewers of Europe, kao i najbolja praksa Udruženja sjevernonjemačkih gospodarskih komora u razvoju usluge mikrolobiranja u Bruxellesu za potrebe članica komore.
|
|
|
|