06.12.2013.
Završeni 21. Hrvatski arbitražni dani
Rasprava o promjenama Zakona o arbitraži; arbitraža ne treba uvijek započeti tužbom
|
Treći dio savjetovanja drugoga dana 21. Hrvatskih arbitražnih dana održanih u petak 6. prosinca u HGK, obuhvatio je raznolik, ali vrlo fokusiran i aktualan prikaz arbitražne prakse i judikature te razmatranja novih rješenja u arbitražnom pravu.
U prvom dijelu savjetovanja, kojega je moderator bio Boris Porobija iz društva Porobija & Porobija iz Zagreba, Hrvoje Markovinović s Pravnog fakulteta u Zagrebu govorio je o arbitraži u građevinskim sporovima pred Stalnim arbitražnim sudištem pri HGK, dok je Andreja Čavlina, tajnik SAS HGK istaknula Ugovor o arbitraži u praksi Sudišta.
Čavlina je prikazala nekoliko primjera arbitražne prakse Sudišta u kojima je utvrđena njezina nadležnost, a tuženik nije osporavao nadležnost te primjere arbitražne prakse u kojima Sudište nije bilo nadležno te u kojima je tuženik prigovarao na nadležnost Stalnog arbitražnog sudišta.
Čavlina je preporučila da se u ugovore navodi arbitražna klauzula Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK. O okončanju arbitražnog postupka zaključkom arbitražnog suda govorila je Nina Tepeš s Pravnog fakulteta u Zagrebu, dok je odvjetnik iz Zagreba Tin Matić govorio o troškovima arbitražnog postupka u praksi Stalnog arbitražnog sudišta.
Troškovi se dijele na troškove u užem smislu, koji obuhvaćaju nagrade arbitrima te administrativne troškove, dok troškove u širem smislu čine materijalni troškovi postupka i troškovi zastupanja. Sadržaj pojma troškova identičan je u parničnom i arbitražnom postupku, kazao je Matić. Poništenje arbitražnog pravorijeka u praksi hrvatskih sudova bila je tema izlaganja Viktorije Lovrić iz Vrhovnog suda RH.
Moderator u savjetovanju Jakša Barbić, akademik HAZU-a, istaknuo je kako je od važnosti provesti raspravu o promjenama Zakona o arbitraži, a najvažnije će biti razmotriti te donijeti novu definiciju arbitrabilnosti.
Predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK prof. dr. Mihajlo Dika istaknuo je, među ostalim, uz pitanja arbitrabilnosti, potrebu veće regulacijske uloge arbitara, mogućnost rješavanja pred arbitražom i zaštite kolektivnih interesa pred sudovima.
Također treba ispitati odredbe ugovora o arbitraži te iskoristiti dosadašnja iskustva, a nije riješen niti problem spajanja i konsolidacije suparničenja te pitanja intervencije. Valja ispitati status zaključaka te mjerama osigurati mogućnost pobijanja zaključaka, razmotriti mogućnost izdavanja platnih naloga u arbitražnom postupku te riješiti problem postupka pred sudom te ispitati priznanje i ovrhu pravorijeka.
Prof. dr. Dika je naveo i pitanja on line rješavanja arbitražnih sporova te povjerljivosti arbitraže.
|
Prof. dr. Aleš Galič s Pravnog fakulteta u Ljubljani naglasio je najvažnije novosti u Ljubljanskim pravilima od 1. siječnja 2014., koja, među ostalim, ističu odnos između arbitražne institucije i arbitražnog vijeća, učinkovito organiziranje i planiranje arbitražnog postupka, pravo na saslušanje, gdje se uvodi umjesto pune mogućnosti razumna mogućnost, a arbitražni postupak više ne počinje tužbom već zahtjevom za arbitražu, kazao je prof. dr. Galič. Miljenko Giunio, prokurist MM i predsjednik Udruge pravnika u gospodarstvu govorio je o primjeni neustavnog zakona i tumačenju prava EU u arbitraži, a Marko Baretić s Pravnog fakultetu u Zagrebu istaknuo je temu on line rješavanja sporova je li to iluzija ili stvarnost.
Gost predavač na savjetovanju Varady Tibor, ugledni profesor prava iz Budimpešte, izlagao je o tome što je danas pro-arbitraža. Na primjeru poznatog arbitražnog predmeta Kyocera u SAD, a u vezi kojega su donošene različite odluke o kontroli suda, naveo je kako je proarbitražni standard postao duboko ukorijenjen, a rješenja u pravilima o arbitraži idu u proarbitražnom pravcu.
Teško je danas reći što je proarbitražno te se ono ne može više smatrati u istom kontekstu kao u prošlosti. U 21. stoljeću arbitraži umjesto oslanjanja na proarbitražni slogan treba više ravnoteže i mudrosti, kazao je Tibor.
|
|
 |
|