31.05.2007.
U HGK stručni skup o hrvatskom ICT sektoru i 7. okvirnom programu EU
Hrvatska će sredinom lipnja ove godine u Bruxellesu potpisati Memorandum o sporazumijevanju za 7. okvirni program Europske unije za istraživanje i razvoj tzv. FP7, čime će i formalno postati njegova punopravna članica te moći tražiti sredstva za potporu aktivnosti istraživanja za razne projekte, među kojima i one iz ICT (informatičko-telekomunikacijskog) sektora
Kazala je to, između ostalog, nacionalna koordinatorica za taj program Gordana Prutki Pećnik iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa na današnjem stručnom skupu "Hrvatski ICT sektor i 7. okvirni program EU" kojeg je organizirao Sektor za informatiku Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Skup je okupio 50-ak stručnjaka, predstavnika tvrtki, znanstvenih i drugih institucija, s ciljem informiranja i poticanja za uključivanje hrvatskog ICT sektora u projekte EU-a.
Prutki Pećnik je kazala da je u sklopu programa FP7, koji je počeo 1. siječnja ove godine i trajat će sedam godina, određen ukupan budžet od 50,5 milijardi eura, od čega će 9,11 milijardi eura biti za ICT projekte.
Prvi natječaj za 2007. već je završio, i na njega je stiglo 1883 zahtjeva odnosno ICT projekta, što je, kako su kazali u Europskoj komisiji najveći broj ikad pristiglih zahtjeva za neke potpore. Među njima je bilo i 40-ak projekata iz Hrvatske.
Drugi natječaj za ovu godinu bit će objavljen početkom lipnja, trajat će do rujna/listopada, a predviđen budžet je 477 milijuna eura. Teme za prijave u ICT sektoru su različite, od primjerice istraživanja za fotoničke komponente, preko mikro i nano sustava do virtualno fiziološkog čovjeka i održivosti okoliša te energetske učinkovitosti.
Hrvatska svakako ima dobre potencijale i jake ICT stručnjake, pogotovo među mlađim istraživačima i svakako bi trebala tražiti potpore za takva istraživanja, zaključila je Prutki Pećnik.
S time se složila i pomoćnica ravnatelja Instituta Ruđer Bošković Andrea Moguš Milanković istaknuvši da će s tog Instituta potporu iz programa FP7 tražiti za 34 projekta, od kojih su četiri iz područja zdravstva, šest za okoliš, more i agrikulturu, a po tri su za ICT i nano tehnologiju.
Okvirni program za istraživanje i razvoj glavni je financijski instrument za potporu aktivnosti istraživanja te razvitka Europske unije koji pokriva gotovo sve znanstvene discipline.
Njegovi se ciljevi ponajprije odnose na poticanje istraživanja za potrebe europske industrije, poticanje i podržavanje njene konkurentnosti, podržavanje znanstvene i industrijske izvrsnosti te jačanje uloge europske industrije kao svjetskog lidera u pojedinim sektorima. Okvirni programi primjenjuju se od 1984. godine. (H)
|
|
 |
|