05.07.2011.
Virtualni novac i daljnja digitalizacija financijske industrije
Tri temeljna trenda, digitalizacija, konzumerizacija i društveno umrežavanje obilježavaju danas sve aspekte poslovanja financijske industrije – glavni je zaključak okruglog stola «Financije 2.0 - kako ICT mijenja novac, plaćanje i financije» koji je održan u utorak u Novinarskom domu u Zagrebu u organizaciji magazina Banka i pod pokroviteljstvom tvrtke Recro-net.
Događaj je okupio više od stotinu stručnjaka iz domaće bankarske i informatičke industrije.
Trend digitalizacije, započet još u počecima interneta, dosegao je novu fazu koja se u financijskoj industriji očituje kroz pojavu virtualnog novca (primjerice Bitcoin.com) i novih poslovnih modela koji se manifestiraju kroz razne nove platforme internetskog plaćanja (primjer: hrvatski sustav Knopso.com).
Konzumerizacija koja se u tehnološkom smislu očituje kroz širenje mobilnog pristupa internetu s raznih osobnih korisničkih uređaja tjera financijski sektor na prihvaćanje novih modela komunikacije putem mobilnih uređaja i dovodi do ere mobilnih plaćanja. Pametni mobitel zamijeniti će postupno gotovinu i kreditnu karticu.
Prema analitičarima kuće Gartner, mobilna plaćanja u zemljama Zapada, a to u dobroj mjeri vrijedi i za našu regiju i Hrvatsku, nisu zaživjela prema predviđanjima od prije nekoliko godina. «Štoviše, ta vrsta financijske usluge danas pokazuje veći napredak u zemljama u razvoju negoli u razvijenim zemljama», izjavio je Ivan Maglić, analitičar tvrtke Gartner u Hrvatskoj.
Eksplozivno širenje društvenih mreža treći je tehnološki trend koji ima snažan utjecaj na financijski sektor jer mu dovodi čitav novi segment korisnika – tzv. generaciju Y - ljude koji su se rodili s internetom i mobitelom te koji kao primarni kanal komunikacije rabe društvene mreže. Hrvatski je primjer Konzumova uporaba Foursquare mreže.
Prema istraživanju analitičke kuće Gartner, banke, osiguravajuća društva i druge financijske ustanove informatičke tehnologije sve više koriste i za obogaćivanje iskustva uporabe svojih postojećih usluga (razvojem novih, «društvenih» CRM-alata), za postizanje raznih ušteda (smanjenjem potrošnje energije u IT sustavima, npr.) te za osmišljavanje usluga koje će im na određeni način dati prednost u odnosu na konkurenciju.
«Domaći primjer toga je virtualna poslovnica Erste banke, koja, ako ništa drugo, pruža sasvim novi način komunikacije s našim korisnicima», kaže Igor Strejček, direktor Direkcije upravljanja distributivnim kanalima Erste banke.
|
Kad se utjecaj IT-a na financijski sektor gleda s najvažnije strane – povrata ulaganja, zanimljivo je da se banke i druge financijske ustanove oslanjaju na provedbu manjih tehnoloških projekata i zapravo u svojim back-office sustavima izbjegavaju veće intervencije.
Kad gledamo samu hrvatsku IT industriju ona se u financijskom sektoru naše zemlje i donekle regije dobro snašla, rano uvidjevši «da je svaki posao s nekom bankom ili osiguravajućom kućom uvjetovan dobrim poznavanjem svjetskih IT financijskih rješenja s jedne strane, te, s druge, dobrim poznavanjem poslovnih procesa financijske industrije,» rekao je Tomislav Hrisoho, predsjednik Uprave Recro-neta.
Uvodna izlaganja održali su Ivan Maglić, regionalni menadžer tvrtke Calisto/Gartner Adriatic i Slaven Smojver, savjetnik u Odjelu za izravni nadzor informacijskih sustava pri Direkciji za specijalistički izravni nadzor banaka Hrvatske narodne banke.
Uz navedene sugovornike na okruglom stolu još su sudjelovali Božidar Pavlović, CIO Intesa Sanpaolo Carda, Krešimir Kvaternik, član Uprave Fine, Danijel Bara, direktor informatike u Jadranskom osiguranju i Miroslav Ostroški, izvršni direktor za financijski sektor u tvrtki IN2.
|
|
 |
|