26.03.2012.
ICT tvrtke ne planiraju smanjenje broja zaposlenih
„Europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija“ započeo je konferencijom u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, u sklopu koje se raspravljalo o gorućem problemu nedostatka ICT kadra i posljedica koje takva situacija ima na ukupno gospodarstvo.
Danas je u sklopu konferencije koju je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca obilježen početak „Europskog tjedna ICT zanimanja i digitalnih kompetencija“.
Na konferenciji se govorilo se o tome kako konkurentnost gospodarstva ovisi o inovativnoj i učinkovitoj uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), a nedostatak odgovarajućih vještina i kompetencija kod ICT profesionalaca negativno utječe na rast ukupne produktivnosti, inovacija i zapošljavanja u gospodarstvu.
U sklopu HUP-ove konferencije prezentirani su i rezultati istraživanja o potrebama zapošljavanja IT stručnjaka na hrvatskom tržištu, kojeg petu godinu zaredom provodi Visoka škola za primijenjeno računarstvo Algebra u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom.
|
Davor Majetić, HUP
Istraživanje je obuhvatilo više od 450 tvrtki u kojima se zapošljavaju IT stručnjaci. Glavni sugovornici u istraživanju bili su direktori informatika i direktori ljudskih resursa – osobe koje su najrelevantnije za pružanje odgovora vezanih uz politiku zapošljavanja i konkretnih potreba za IT stručnjacima unutar ispitanih tvrtki.
Rezultati najnovijeg istraživanja o potrebama zapošljavanja IT stručnjaka u Hrvatskoj
Dosadašnji rezultati istraživanja, godinu za godinom pokazuju kako IT tržište rada raste, unatoč ukupno lošoj gospodarskoj situaciji, a ICT kadar se i u ovim vremenima pokazao kao tražen, poželjan i dobro plaćen.
Posao u IT sektoru je prilično siguran, što potvrđuju i rezultati ovogodišnjeg istraživanja u kojemu je 96 posto ispitanih tvrtki izjavilo kako ne planira smanjivati broj trenutačno zaposlenih IT kadrova, čime se potvrđuje neiskorišteni potencijal informatičkog sektora u okvirima nacionalne ekonomije.
|
Istovremeno, 56 posto ispitanih tvrtki planira nastaviti zapošljavati nove IT stručnjake, što je 6 postotnih poena više nego prošle godine i time ukazuje na lagani trend porasta u zapošljavanju, kojeg godinu za godinom ICT industrija bilježi usprkos teškim ekonomskim prilikama u gospodarstvu.
Među tvrtkama koje su izrazile potrebu za novim informatičkim kadrom, ove godine najviše će zapošljavati tvrtke veličine od 10 do 50 zaposlenih – njih 71 posto. Nešto manje će IT kadra tražiti velike tvrtke, s 50 i više zaposlenih - njih 54 posto, a najmanje tvrtke s manje od deset zaposlenih - njih 45 posto.
Veći kapacitet zapošljavanja novih IT stručnjaka pokazuje se kod domaćih, specijaliziranih IT tvrtki – njih 80 posto srednjih i većih planira u ovoj godini zapošljavati nove IT profesionalce. Na strani korisnika informatičkih tehnologija situacija je nešto drugačija, oni planiraju nešto manji opseg zapošljavanja novih IT profesionalaca.
|
Ako istraživanje promatramo prema profilima informatičkih stručnjaka, za koje je najvjerojatnije da će se uspješno zaposliti u narednom periodu. Rezultati ukazuju na rast godinu za godinom i potvrdu kako se će se najviše tražiti pokretači, stvaratelji (analitičari, voditelji projekata, arhitekti) i razvojni inženjeri – 54 posto poslodavaca planira otvoriti radna mjesta upravo tih profila.
Time se jasno pokazuje smjer pokretanja novih, a ne povećanja opsega starih poslova. S druge strane, 16 posto poslodavaca planira otvarati radna mjesta namijenjena sistemskim administratorima odgovornim za održavanje računalne i komunikacijske infrastrukture u tvrtkama. Također postoji znatna potreba za IT konzultantima (9 posto).
|
Kada gledamo potražnju radnih mjesta prema konkretnim tehnologijama – pojavila se izražena potreba za programerima koji će razvijati aplikacije za mobilna rješenja, web&multimediju te web-rješenja zasnovana na otvorenom kodu (ukupno 12 posto ispitanih tvrtki). Klasična podjela traženih radnih mjesta prema razvojnim platformama pokazuje kako se i daje najviše traže stručnjaci za razvoj na Microsoftovoj platformi (SQL Server + .net razvojno okruženje) i Oracle platformi (Oracle baza i Java razvoj).
Za razliku od prošle, ove je godine istraživanje pokazalo veću potražnju na strani stručnjaka za baze podataka - predvodi Oracle.
Interesantno je napomenuti da na pitanje o potrebi certifikacije IT stručnjaka koji se planiraju zapošljavati, čak 26 posto ispitanih tvrtki ističe da zahtijeva certifikaciju kadra kojeg će uposliti. Uz tradicionalno tražene CISCO i Microsoft certifikate, sve više se traži i Oracle OCP certifikat.
U pogledu sistemske administracije, brojke su ostale gotovo istovjetne prošlogodišnjim rezultatima istraživanja. I dalje je najtraženije poznavanje Microsoftove serverske platforme – 34 posto ispitanih tvrtki ima potrebu za novim sistemskim administratorima Microsoftovih Windows poslužitelja i ostalih serverskih proizvoda. Na drugom su mjestu po potražnji sistemski administratori sa specijalizacijom za Cisco mrežnu infrastrukturu (18 posto), dok potreba za Unix i Linux sistemskim administratorima, prema ovom istraživanju, ukupno iznosi 16 posto.
|
Vjeran Bušelić, Visoka škola za primjenjeno računarstvo
"Ovakve analize potreba tržišta rada za ICT kadrom trebale bi biti polazišne točke za razvoj nastavnog programa visokih obrazovnih ustanova, što mi i primjenjujemo u planiranju nastavnog programa Visoke škole za primijenjeno računarstvo Algebra. Također, rezultati ovog istraživanja dobra su povratna informacija za domaći IT sektor, koji bi što hitnije trebao uspostaviti procedure za primanje studenata na praksu i tako omogućiti njihovu bržu integraciju u realan sektor", zaključio je gospodin Vjeran Bušelić, voditelj Centra karijera u Visokoj školi za primijenjeno računarstvo Algebra izloživši ovogodišnje rezultate istraživanja.
Prema rezultatima istraživanja i ove godine preko 80 posto ispitanih tvrtki smatra kako u Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih IT stručnjaka, a na upit o stručnoj praksi kao najboljem stjecanju praktičnog iskustva koji bi omogućio bržu integraciju mladih IT stručnjaka u realan sektor, i dalje je dominantan odgovor ispitanih tvrtki, njih čak 62 posto - „po potrebi ili zahtjevu“. Samo 8 posto tvrtki praksu provodi „sustavno i organizirano“.
|
Vedran Mornar, predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje
Zaključci predstavnika struke, poslodavaca, akademske zajednice i države
U sklopu konferencije održano je niz izlaganja i panel rasprava tijekom koje su okupljeni zaključili kako je potrebno čim prije krenuti u izradu nacionalne strategije koja će adresirati problematiku ICT zanimanja i digitalnih kompetencija.
Hrvatska na milijun stanovnika godišnje izbaci svega 80 visoko obrazovanih stručnjaka za računarstvo, što je u usporedbi s Ukrajinom, koja izbacuje 600 takvih stručnjaka godišnje na milijun stanovnika, premala brojka. Mnoge zemlje su se osvijestile i zadnjih godina utrostručile broj tehničkog kadra kojeg obrazuju kako bi se pripremile za borbu na globalnom tržištu i osigurale što kvalitetniju konkurentsku prednost. Krajnje je vrijeme da i hrvatska donese Zakon o obrazovanju koji će po tom pitanju nešto učini, naglasio je profesor Vedran Mornar, predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.
|
Kriza je poništila godine gospodarskog i društvenog napretka i istaknula strukturalne slabosti europskog gospodarstva. Da bi se postigla održiva budućnost, treba imati u vidu više od kratkoročne perspektive. Suočeni s demografskim starenjem i globalnom konkurencijom, imamo tri mogućnosti: raditi više, raditi duže ili raditi pametnije.
Kako bi se to postiglo, Digitalna agenda 2020 predstavlja europsku strategiju koja predlaže aktivnosti prema pametnom, održivom i uključivom rastu s ciljem definiranja ključne uloge koju informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) trebaju preuzeti, ako Europa želi uspjeti u svojim ambicijama vezanima do 2020. godine, naglasio je gospodin Tomislav Vračić iz Ministarstva uprave te član Upravnog odbora Europske komisije za provedbu inicijative informatičkih vještina.
Od 30 do 40 posto zaposlenih u hrvatskom ICT sektoru danas dolazi iz drugih školskih grana, osposobljavaju se za ICT struku na razne načine, doškolovanjem i privatnim ulaganjem u naknadnu certifikaciju. Problemu treba pristupiti sustavno i adresirati to kroz nacionalnu strategiju, istakao je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.
|
Mate Ćavarović i Davor Majetić
Zabrinjava nas nivo znanja stručnog kadra koji izlazi na tržište, potrebno je minimalno godinu dana investicije poslodavca da novozaposleni kadar stekne potrebne vještine i certifikate te stekne potrebna stručna znanja da može obavljati posao, naglasio je Mate Ćavarović, direktor tvrtke Integragroup.
Zemlje u okruženju imaju pogodnije uvjete po pitanju cijene rada u ICT sektoru, a njihovi planovi i agresivan pristup u povećanju broja upisanih studenata na ICT studijama, pokazuje da grabe brže od nas. Takvim pristupom postoji opasnost da se hrvatske investicije preusmjere na zemlje koje su povoljnije i koje imaju kvalitetnog kadra na raspolaganju, istaknuo je gospodin Ante Mandić, direktor tvrtke IN2.
|
Luka Juroš, MZOS
O konkretnim aktivnostima Vlade Republike Hrvatske, koja je u svoj plan za period 2012.-2015. ugradila točku o poticanju visokog obrazovanja za ICT sektor i povećanje broja studenata na tehničkim studijima, govorio je Luka Juroš, načelnik odjela za razvoj visokoga obrazovanja, Uprave za visoko obrazovanje, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Tom je prilikom istakao kako će se poticati uključivanje Sveučilišta u konkretne projekte, čime bi se gotovi stručnjaci puno brže integrirali u realni sektor u gospodarstvu, kao i razmjena znanja i iskustava između Sveučilišta i gospodarstva.
Premda su ICT zanimanja vrlo tražena na tržištu rada te su se do sada pokazala otpornim na krizu, mladi se unatoč tome sve manje odlučuju za upis na tehničke fakultete. Neophodno je učiniti ICT struku i digitalne kompetencije atraktivnim kako bi se dosegla odgovarajuća razina ulaska stručnog mladog kadra na tržište rada, i to s odgovarajućim znanjima i vještinama.
Hrvatska nikada nije imala veću stopu nezaposlenosti s jedne strane, dok s druge strane ono što se traži na tržištu rada, ICT zanimanja koja nude perspektivu i nadprosječne plaće, mladima nisu atraktivna. Hrvatska ovo pitanje mora čim prije adresirati, zaključio je gospodin Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo Algebra.
|
U sklopu održane panel rasprave proizašle su sljedeće preporuke:
• Povećani broj kompetentnih ICT profesionalaca je ključ novog zapošljavanja i privlačenja stranih investicija u ICT sektoru, izvoza ICT rješenja i ubrzanja procesa informatizacije Hrvatske
• Potrebno je točnije definirati potrebe ICT radnih mjesta i kompetencija ljudi radi boljeg praćenja, integracije i mobilnosti radne snage
• Proširiti godišnje istraživanja o potrebama radnih mjesta, uvesti njihovo predviđanje
• Potrebno je jače involviranje Sektorskog vijeća za elektrotehniku i računarstvo
• Preporučuje se uvesti obaveznu informatiku i računarstvo na sve razine obrazovanja:
• u prvoj fazi – značajno jačati kompetencije profesora informatike
• dovršetak projekta ECDL certifikacije nastavnika (cca 20.000 ih nije bilo zahvaćeno)
• predvidjeti vrijeme i sredstva za pripremu novog IT kurikuluma
• više vremena za trajno usavršavanje
• u sljedećoj fazi – provesti e-vještine kroz sve nastavne predmete
• Provjeriti stvarne ishode učenja ICT studija i dati preporuke usklađenja s potrebama tržišta rada, znanosti i istraživanja
• Repozicionirati programa ICT prvostupnika u obrazovnim institucijama i gospodarstvu (većina radnih mjesta zapravo treba prvostupnike)
• Optimalno iskoristiti postojeću mrežu akreditiranih obrazovnih institucija
• Značajno povećavati sustavno organiziranu praksu u tvrtkama
• Uvesti stažiranje kao obavezni dio nastave – tvrtke kao nastavni centri pomoć tvrtkama u izgradnji unutarnjih kapaciteta – mentora podrška ljetnim školama
• Promovirati ICT profesionalizam na svim razinama:
• izgradnjom obrazovne odgovornosti pojedinaca (koliko košta moje školovanje i što ću raditi po završetku)
• pomicanjem fokusa s financiranja ustanove na financiranje pojedinca
• predstavljanjem ICT poslova još u osnovnim školama
• uključenjem što većeg broja djevojaka u ICT
• posjete poslodavaca osnovnim i srednjim školama
• Zadržati najbolje pojedince u Hrvatskoj:
• podrškom domaćoj industriji za otvaranje radnih mjesta
• poticanjem tvrtki na otvaranje tehnološko-razvojnih centara
• privlačenjem stranih investicija u ICT području
• Poticati dokvalifikacije i dovršetke studija u ICT području
• Poticati ICT poduzetništvo i pokretanje start-up tvrtki
|
|
 |
|