15.07.2015.
Godišnji prihod ICT sektora premašio 21 mlrd kuna
Izvoz softvera i IT usluga narastao je, samo u posljednje dvije godine, za čak 45 posto i dosegao je 1,87 milijardi kuna, objavila je HUP-ova Udruga Informatičke i komunikacijske djelatnosti
Hrvatski informatički i telekomunikacijski sektor dosegao je godišnji prihod od 21 milijarde kuna i trenutno zapošljava više od 22.000 ljudi, a trend otvaranja novih radnih mjesta poglavito je izražen u području razvoja softvera i računalnih usluga, koji u posljednjih sedam godina raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 10 posto.
Izvoz softvera i IT usluga narastao je, samo u posljednje dvije godine, za čak 45 posto i dosegao je 1,87 milijardi kuna, objavila je HUP-ova Udruga Informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) na susretu s predstavnicima medija.
Prvo polugodište tekuće godine obilježio je nastavak rada na uspostavljanju i jačanju e-poslovanja putem inicijativa za ubrzanu primjenu e-računa u javnom i privatnom sektoru, okvira Digitalne ekonomije i definiranju Strategije e-Hrvatska 2020.
Nema koordinacije u projektima informatizacije
Članovi HUP-ICT Udruge, koristeći poziciju socijalnog partnera, bili su uključeni u izradu i davanje preporuka oba dokumenta. Aktivno su se uključili i u donošenje Uredbe vezane uz Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi.
"Napredak je primjetan, no ne možemo biti zadovoljni tempom i dinamikom koja utječe na našu konkurentnost u odnosu na druge zemlje. Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi je donesen gotovo prije godinu dana, ali ga se zbog sporosti donošenja pravilnika ne može implementirati. Zbog toga trpe projekti informatizacije i nema potrebne koordinacije, pogotovo u segmentu nabavke hardvera, softvera i usluga koje bi trebale biti u nadležnosti Centra dijeljenih usluga", istaknuo je predsjednik Udruge Adrian Ježina.
"Nadalje, registar za koordinaciju projekata izgradnje državne informacijske infrastrukture, poznat širokoj javnosti kao PRODII, za sada je tek formalno prikupljanje informacija o projektima, bez strateške koordinacije i upravljanja projektima od strane nadležnog Ministarstva. Podaci tog registra nisu javno dostupni, iako je Uredbom definirana i obveza njegove javne objave i ažurnost u prijavljivanju. Stoga smo danas svjedoci višestruke nabavke istih roba i usluga za potrebe države što je u suprotnosti sa spomenutim zakonima i uredbama", nastavio je Ježina.
|
"Kao reprezentativna udruga i socijalni partner smatramo da nismo bili uključeni na primjeren način u izradu Strategije e-Hrvatska 2020., čije donošenje držimo iznimno značajnom, posebno u kontekstu povlačenja sredstava iz relevantnih fondova EU. Za Hrvatsku državu i nas kao industriju ovo je jedan od ključnih dokumenata koji treba osigurati digitalizaciju i povećanje efikasnosti javne uprave, a samim tim i povećanje konkurentnosti privatnog sektora. Smatramo da prilikom izrade takvih dokumenata svakako treba uključiti predstavnike industrije kao ravnopravne partnere tijekom cijelog procesa izrade kako bi se zajednički uspostavila očekivana struktura i sam sadržaj“, ukazao je na koš jedan problem predsjednik HUP-ICT Udruge.
Strategija eHrvatska je multiresorno, a ne sektorsko pitanje
HUP-ICT drži da je donošenje Strategija eHrvatska 2020 multiresorno, ne sektorsko pitanje, i kao takvo zahtjeva horizontalnu koordinaciju nadležnih ministarstava, a prije svega Ministarstva gospodarstva, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstva uprave.
To je obrazložio Hrvoje Sagrak, voditelj radne skupine za e-poslovanje i e-upravu: "Smatramo kako bi se upravo na takav način stavio naglasak na digitalnu ekonomiju i konkurentno gospodarstvo nasuprot servisima za građane, koji su u fokusu Strategije eHrvatska 2020. Nismo do sada vidjeli dostatnu koordinaciju nadležnih tijela u donošenju važnih strategija za moderno, europsko hrvatsko društvo, temeljeno na znanju, koje bi trebale biti objedinjene u jednom krovnom dokumentu Digitalna Hrvatska. Pozdravljamo stoga nedavnu Odluku Vlade RH o osnivanju Nacionalnog vijeća za digitalnu ekonomiju, koje bi navedenu prazninu trebalo popuniti“.
"Primjer je to", nastavlja Sagrak, "ranog uključivanja struke, za razliku od postupka donošenja Strategije eHrvatska 2020, u čemu je HUP-ICT sudjelovao tek u završnoj fazi kad je dokument već bio strukturiran. Želeći doprinijeti kvaliteti Strategije, u granicama koje su gotovim nacrtom već bile postavljene, HUP-ICT je iznio više od 30 prijedloga od kojih je prihvaćeno nešto više od pola. Bitno je uspostaviti odgovarajuću organizacijsku strukturu koja će ojačati digitalizaciju poslovnih procesa i standardiziranu primjenu ICT-a u javnoj upravi kao što to imaju razvijene i napredne zemlje, u formi tzv. središnjeg, državnog CIO-a", nastavio je Sagrak.
|
Članovi HUP-ICT-a bili su posebno aktivni na pripremi pilot projekta e-računa za korisnike državne uprave. Sagrak je istaknuo projekt kao primjer dobre suradnje državnog i privatnog sektora. Nositelj projekta je Ministarstvo gospodarstva, a na istom sudjeluju i predstavnici Ministarstva financija odnosno Porezne uprave, FINA-e, APIS-a, Narodnih novina i drugih nadležnih tijela, zajedno s predstavnicima HUP-ICT Udruge.
Osnivanje zaklade
Jedan od većih izazova daljnjeg razvoja IT sektora u nadolazećim godinama predstavljaju novi IT profesionalci na tržištu rada.
"Prošle godine se, samo na internetskom portalu MojPosao, otvorilo više od 2000 ICT radnih mjesta, dok iz sustava visokog obrazovanja na tržište rada godišnje izlazi 1500 pojedinaca. Nažalost, hvalevrijedni napori u reformi sustava obrazovanja, prve rezultate za naš sektor će donijeti tek 2035. i neophodno je da se pripremi i počne provoditi nacionalna strategija razvoja digitalnih radnih mjesta“, rekao je Hrvoje Balen, voditelj radne skupine za obrazovanje i zapošljavanje.
"Usporedni pokazatelji i iskustva poslodavaca govore kako Hrvatska nema samo problem nedostatka ljudi i udjela digitalnih radnih mjesta u broju zaposlenih, već i problem strukture kadra, a to se strukturno mora adresirati na razini visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih“, dodao je Balen.
HUP -ICT Udruga najavila je za jesen i dvije nove inicijative: izradu dokumenta koji će sadržavati službene stavove o temama bitnim za daljnji razvoj hrvatske ICT industrije i osnivanje zaklade za pomoć mladima koji se žele razvijati u smjeru prirodnih i tehničkih znanosti, s naglaskom na računarstvo i IT.
"Namjera nam je da kroz stipendije, nagrade i financijske potpore potičemo izvrsnost, ali i da općenito potičemo interes za studiranjem prirodnih znanosti i IT-a. Na ovaj konkretan način želimo pridonijeti rješenju problema nedovoljnog broja IT stručnjaka u Hrvatskoj, u skladu s hrvatskim i europskim smjernicama i strategijama. Plan nam je da zaklada počne djelovati tijekom 2016., a trenutno smo u fazi određivanja kriterija dodjela potpora, financijskih i pravnih okvira Zaklade", rekao je Željko Skorić, voditelj radne skupine za formiranje zaklade.
Udruga je i financijski pomogla učenicima da sudjeluju na međunarodnom natjecanju informatičara u Orlandu, SAD, gdje su postigli izvanredne rezultate – juniori i seniori osvojili su prvo mjesto. Članice HUP ICT Udruge su tako željele pokazati da su poslodavci društveno odgovorni i spremni vlastitim sredstvima pomoći u nužnoj transformaciji hrvatskog društva, uz nadu da će i država odgovarajućim zakonskim rješenjima, poput poreznih olakšica, poticati stvaranje ovakvih i sličnih zaklada kao što je to uobičajeno u svijetu. (banka.hr)
|
|
 |
|