05.04.2012.
Hrvatska 45. na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti
Švedska, Singapur i Finska vodeće su među 142 zemlje po spremnosti za korištenje ICT-a, pokazalo je istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma
Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je u srijedu rezultate najnovijeg istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi na 45. poziciji između 142 zemlje.
Ove je godine korištena nova bitno izmijenjena metodologija ocjene, ali bez obzira na tu promjenu Švedska, Singapur i Finska vodeće su zemlje svijeta po spremnosti za korištenje ICT-a. Značajniji pomak bilježi Nizozemska s 11. na 6. poziciju kao i Velika Britanija, koja je ušla među prvih deset na rang listi.
SAD bilježi zamjetan pad na 8. poziciju te najjačem svjetskom gospodarstvu prijeti izlazak iz najelitnijeg društva. To se već dogodilo Tajvanu, koji je lani bio na 6. poziciji te Koreji koja je bila 10.
Za Azijske zemlje (osim Singapura) riječ je u znatnoj mjeri o bitnom utjecaju metodoloških promjena kojima je korigirana njihova pozicija prema dolje. To je najvidljivije na primjeru Kine koja je prošlogodišnju 36. poziciju zamijenila 51. mjestom, odnosno našla se izvan Top50 zemalja po ICT spremnosti.
Od zemalja središnje Europe, Slovenija i Češka bilježe pogoršanje pozicije, a Poljska znatno i Slovačka manje poboljšanje.
Zanimljivo je kako, unatoč promjeni metode izračuna, zemlje jugoistočne Europe ne bilježe znatne promjene pozicije, osim velikog poboljšanja BiH, te je primjetno bolja pozicija Hrvatske nego pozicija zemalja jugoistočne Europe.
Za Hrvatsku je važno što je, nakon pada s 46. pozicije u 2006. na 54. u prethodnoj godini, ove godine rangirana na povijesno najbolju poziciju, 45. mjesto.
U okviru podindeksa Spremnost, najzaslužniji za vrlo dobru poziciju Hrvatske je stup Dostupnost, po kojem smo na 19. poziciji. Taj stup sastoji se od tri indikatora: cijene korištenja mobitela, cijene korištenja širokopojasnog interneta, te konkurencije usluga interneta i telefonije. S druge strane, vrlo loša je pozicija poslovnog korištenja (79) i vladinog korištenja (82).
Općenito, za Hrvatsku se može zaključiti kako ima razmjerno dobru poziciju zbog prilično razvijene ICT infrastrukture, visoke stope pismenosti, uključenosti u sekundarno obrazovanje i kvalitete obrazovanja.
„Hrvatska je ovogodišnjim rezultatima poboljšala svoju poziciju te je bolje rangirana od niza zemalja EU. Primjenom ICT-a možemo osigurati prosperitet, no da bismo dosegli tehnološki standard moramo se usmjeriti na poticanje ulaganja u tehnologije, obrazovanje i inovacije kao ključnih uvjeta bržeg razvoja zemlje», istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Studiju su zajednički izradili Svjetski gospodarski forum i INSEAD, vodeća međunarodna poslovna škola. (H)
|
|
|
|