30.11.2011.
Održana Skupština Hrvatske gospodarske komore
Hrvatska nije u ekonomskoj već u socijalnoj krizi odnosno krizi društveno-socijalnih odnosa, naglasio je predsjednik HGK Nadan Vidošević na 10. sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore održanoj 30. studenoga u Vijećnici HGK.
Hrvatska već tri decenije nije izgradila niti jednu novu industriju, stoga je važno s realnošću promatrati vrijeme ispred nas, a partikularno gledanje nije dovoljno, kazao je Vidošević dodavši kako je posebna odgovornost na društvenim elitama od civilnog društva, političkih stranaka, crkve, odnosno svih koji mogu utjecati na promjene u društvu te njihov dogovor o razvoju Hrvatske.
Niti međunarodne okolnosti ne idu nam u prilog, a svijet ide prema globalnom sukobu za kojeg još ne znamo u kojem će se obliku voditi, istaknuo je Vidošević napomenuvši kako Hrvatska izlaz iz krize i dugoročni razvojni potencijal može tražiti u svom zemljopisnom položaju koji je globalno unikatan i zanimljiv novim svjetskim gospodarskim silama. Preduvjet ostvarivanja tog potencijala jedinstvena je državna politika, koju bi provodile sve sastavnice vlasti, kazao je Vidošević.
U prvom kvartalu ove godine ostvarena je negativna stopa rasta od 0,8 posto, a u drugom kvartalu je zabilježen isto toliki rast, dok je u trećem kvartalu ostvaren realan rast od 0,6 posto, a očekuje se slabiji rast u četvrtom kvartalu ove godine. Stoga će se realna stopa rasta gospodarske aktivnosti u ovoj godini kretati oko 0,2 posto, istaknula je Jasna Belošević Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize HGK govoreći o stanju i mogućnostima razvoja hrvatskoga gospodarstva.
Razina industrijske proizvodnje sada je na razini 2005. godine, a u prvih devet mjeseci ove godine prema istom razdoblju prošle niža je za 1,7 posto. Kod graditeljstva u prvih osam mjeseci ove godine obujam građevinskih radova bio je niži 9,9 posto.
U trgovini je u devet mjeseci ostvaren lagani realan rast od 1,1 posto, dok je u turizmu u osam mjeseci na godišnjoj razini zabilježen rast broja međunarodnih dolazaka za 4,5 posto, a u prvih devet mjeseci ostvareno je 6,8 posto više noćenja.
|
Financijski rezultati poslovanja poduzetnika pokazuju za prvih devet mjeseci bolju sliku nego u istom prošlogodišnjem razdoblju te se bilježi rast prihoda i rashoda za 7,1 posto odnosno za 5,6 posto. Broj poslovnih subjekata s blokiranim računima od lipnja do rujna smanjen je za 23 posto.
Broj zaposlenih od 1,408 milijuna još je uvijek ispod prošlogodišnje razine i to za 30.000. Trend smanjenja kontingenta aktivnog stanovništva prisutan je već tri godine. U usporedbi s pretkriznom 2008. broj zaposlenih je manji za 165.000, dok je broj nezaposlenih i umirovljenika veći za 132.800.
Realne su plaće u padu i ove godine u osam mjeseci bruto plaća prema zaposlenom iznosila je 7756 kuna te je nominalno viša za 1,3 posto, a realno niža 0,9 posto. Kod robne razmjene s inozemstvom u prvih devet mjeseci ove godine nastavljen je pozitivan tend izvoza, rast od 7,4 posto, ali uz znatno manju dinamiku nego prošle godine, dok se rast vrijednosti uvoza (1,4 posto) usporava.
Hrvatska će ove godine biti jedna od rijetkih zemalja koja će zabilježiti rast udjela proračunskog deficita u BDP-u te je i među zemljama s najvećim rastom udjela duga opće države u BDP-u, kazala je Belošević Matić.
Kako je napomenula, HGK je kontinuirano i na vrijeme predlagala razvojnu strategiju, upozoravala na rast zaduživanja, na važnost usklađenosti monetarne i fiskalne politike, predlagala 15 mjera za rješavanje krize itd. Sljedeća godina, kako se očekuje, neće biti godina rasta niti u svijetu ni u Hrvatskoj, a to znači stagnaciju jer tek rast iznad tri posto znači razvoj.
Hrvatska nije provela strukturne reforme i postigla konsenzus o koncepciji gospodarskog razvoja pa njezino gospodarstvo teško i sporo izlazi iz krize, istaknula je Belošević Matić.
Hrvatskom gospodarstvu na ruku ne idu ni aktualni događaji u Europi, s kojom ostvaruje glavninu gospodarske razmjene. Kako su hrvatski problemi strukturne prirode ne mogu biti riješeni brzo, kazala je Belošević Matić napomenuvši kako bi 2012. godina mogla biti godina novog početka, ako se započne s ozbiljnim reformama i provedbom usuglašene razvojne strategije usmjerene ka proizvodnji i izvozu u čemu bi sudjelovale fiskalna i monetarna politika.
Govoreći o Planu rada HGK za 2012. godinu Jasna Borić, savjetnica predsjednika HGK, naglasila je nekoliko ključnih aktivnosti koje provodi HGK.
|
To je priprema i edukacija članica HGK za članstvo u EU, prezentacija i analiza utjecaja EU prilagođenih zakona na poslovanje tvrtki, izrađen je i plan komunikacije s gospodarstvom te se organiziraju i seminari kako poslovati s pojedinim zemljama EU, a osnovan je i poseban Centar za EU, istaknula je Borić.
Druga grupa aktivnosti je na internacionalizaciji hrvatskog gospodarstva te pomoći tvrtkama za izlazak na tržište EU, ali i druga važna tržišta CEFTA-e, arapskih zemalja, Kine itd.
Intenzivna je suradnja s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija na gospodarskoj diplomaciji te sa Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva na organiziranju nastupa na 265 sajmova i 25 informacijskih pultova.
Nastavit će se i promotivne aktivnosti „Kupujmo hrvatsko“ i „Be CROative“ te brendiranju proizvoda kroz akcije „Drvo je prvo“, „Jedi što vrijedi“.
Osnovan je i Centar za investicije koji će biti potpora Vladi u prihvaćanju novih investicija. Stoga je u pripremi i izrada Kataloga investicijskih projekata po županijama i gradovima, a osnovan je i Centar za razvoj poduzetništva, inovacija i novih tehnologija.
HGK će u 2012. raditi i u skladu s brojnim javnim ovlastima te izdaje i 160.000 dokumenata u vezi članica, a zabilježeno je i 11 milijuna upita u bazu podataka HGK. Važan je i rad na edukaciji te je predviđen i Centar za kompetencije pri HGK, rekla je Borić.
Na skupštini HGK usvojeni su i dokumenti financijskog poslovanja HGK i to Prijedlog Odluke o financiranju Hrvatske gospodarske komore u 2012. godini te Prijedlog Financijskog plana Hrvatske gospodarske komore za 2012. godinu.
Kako je istaknuto, financijski je plan za 2012. godinu na razini ove godine, no očekuje se i pad prihoda. Jedna trećina prihoda ide za plaće zaposlenika, a dvije trećine na materijalne rashode i funkcionalne aktivnosti.
Usvojeni su i Prijedlog izmjena i dopuna Statuta HGK te Prijedlog Odluke o raspisivanju izbora, kriterijima i načinu izbora članova Skupštine HGK. Kako je rečeno, ovo je zadnja radna sjednica Skupštine HGK u ovom sazivu te će se do 15. veljače 2012. godine provesti izbori za Skupštinu HGK.
|
Također je usvojen i Prijedlog Pravilnika o arbitraži pri Stalnom arbitražnom sudištu HGK (Zagrebačka pravila) te Prijedlog Pravilnika o Stalnom arbitražnom sudištu pri HGK.
Kako je rekao dr. Mihajlo Dika, predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta, do sada je u okviru sudišta riješeno sporova vrijednih 700 milijuna eura, a ove su godine pred sudištem sporovi vrijedni i do 80 milijuna eura.
Radi značajno nižih troškova te kraćeg vremena za rješavanje sporova ovu je mogućnost potrebno maksimalno iskoristiti, kazao je Dika napomenuvši i organizaciju 19. dana arbitraže i mirenja koji se održavaju 1. i 2. prosinca u HGK. Na skupštini HGK je usvojen i Prijedlog Pravilnika o mirenju te Prijedlog Odluke o potvrđivanju Kodeksa etike u poslovanju posrednika u prometu nekretnina, ističe se u priopćenju HGK.
|
|
 |
|