13.05.2008.
Vidošević: Hrvatskoj hitno potreban zaokret u ekonomskoj politici
Izvršna, zakonodavna i monetarna vlast trebaju djelovati kao sukreatori jedinstvene gospodarske politike, što trenutno nije slučaj, kazao je predsjednik HGK
Iako se stalno govori o fiskalnoj konsolidaciji i gospodarskom prosperitetu, ono što se pritom zaboravlja je da se fiskalna stabilnost, a time i ekonomski napredak u smjeru konkurentnosti gospodarstva, ne može napraviti u uvjetima kada izvršna, zakonodavna i monetarna vlast ne djeluju zajednički na rješavanju problema kojih je sve više, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK), Nadan Vidošević, u današnjem obraćanju na sjednici Skupštine HGK.
On je dodao kako gospodarska deformacija Hrvatske nije krenula od jučer nego da konstantno traje dulje od desetljeća, što je danas dovelo da se u hrvatskom gospodarstvu cijeli proces svodi na 'raspodjelu tuđeg, a ne na stvaranje nove vrijednosti', aludirajući pritom na rast vanjskog zaduživanja Hrvatske od približno pet milijardi eura godišnje. «Čak i ovakovo konstatiranje činjeničnog stanja, na žalost, u krugovima koji kreiraju gospodarsku politiku smatra se uvredom».
Vidošević je ukazao i na nekonkurentnost gospodarstva kad su u pitanju zemlje s kojima se Hrvatska može uspoređivati, rekavši pritom kako ne treba gledati nominalne vrijednosti plaća i BDP-a, nego realnu i stvarnu osnovicu prema paritetu kupovne moći stanovništva.
«Slovačka ima gotovo dvostruko niži nominalni iznos prosječne plaće negoli je to slučaj u Hrvatskoj, a kupovna je moć građana te zemlje ipak veća nego u Hrvatskoj. Rumunjska je još drastičniji primjer s gotovo trostruko nižim iznosom nominalne vrijednosti plaće, dok je kupovna moć približno ista, odnosno tek neznatno niža od one kojom raspolažu naši građani», rekao je predsjednik HGK.
To su više nego jasni pokazatelji tržišne nekonkurentnosti Hrvatske pa je više nego potrebno da se napokon napravi zaokret u vođenju ekonomske politike, dodao je, ali lagan i postupan zaokret.
Kada je u pitanju devalvacija tečaja kune, Vidošević je konstatirao da takav termin nitko u HGK ne uzima za ozbiljno u trenutnoj situaciji, obzirom na kreditnu izloženost stanovništva i cijelog gospodarstva.
«Retoriku devalvacije kune koriste upravo oni koji su najodgovorniji za stanje u kojem se Hrvatska trenutno nalazi, a to nije gospodarski sektor», rekao je.
Pozvao je i centralnu banku da se ne zalijeće s izjavama o kreditnom slomu pa makar i da ima spreman plan za takav slučaj, rekavši kako se na taj način destimulira potencijalne investitore za kojima Hrvatska vapi.
Na kraju, Vidošević je istaknuo i jednu dobru okolnost obzirom da se negativni ekonomski trendovi u svijetu, što se odnosi na globalnu financijsku krizu, rast cijena hrane i energije, nisu u punoj mjeri prelili i na Hrvatsku.
|
Kretanja u hrvatskom gospodarstvu u 2007. godini
Jasna Belošević-Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize HGK, u nastavku je Skupštine prezentirala osnovne značajke kretanja u hrvatskom gospodarstvu u 2007. godini.
Osnovno obilježje makroekonomskih kretanja u 2007. godini je dinamičan rast ukupne gospodarske aktivnosti koji će na razini godine rezultirati realnom stopom rasta BDP-a od oko 6%.
Niska inflacija i stabilnost tečaja te daljnje smanjivanje proračunskog deficita, kao i dobra likvidnost financijskog sustava, također su pozitivna obilježja tih kretanja. S druge strane, i nadalje se bilježi rast deficita vanjskotrgovinske robne razmjene pa s time povezanog i pogoršanja salda platne bilance te povećanja inozemne zaduženosti.
Ovi dugogodišnji problemi proizlaze iz činjenice da i nadalje u našoj nacionalnoj ekonomiji ne postoji proaktivna ekonomska politika (naročito politika tečaja), da gotovo ne postoji element štednje, a da se priljev kapitala nedovoljno efikasno koristi, odnosno da više trošimo nego što proizvodimo što je već opće poznata stvar.
Struktura BDP-a koja se isto tako bitno ne mijenja godinama, dobro to pokazuje. Naime, i ove će se godine rast BDP-a prvenstveno temeljiti na osobnoj i javnoj potrošnji te investicijama, dok će saldo vanjskotrgovinske razmjene i nadalje djelovati u suprotnom smjeru.
S druge strane, u proizvodnom kontekstu stvaranja BDP-a najveći doprinos dolazi od industrije, financijskog posredovanja i poslovanja nekretninama te trgovine i prijevoza.
Pritom još uvijek premalo sudjeluju proizvodi s visokom dodanom vrijednošću, mada se u tom segmentu proizvodnje bilježe pozitivni pomaci, ali zasad još nedovoljni.
Iako se i u pogledu povećanja konkurentnosti, a time i izvoza ostvaruju pozitivne tendencije, ipak je to ključni problem nacionalne ekonomije.
Naime, kada bi se gospodarski rast temeljio na dinamičnijem rastu robnog izvoza onda bi se anulirali, odnosno, smanjili razni deficiti, a time ni inozemni dug ne bi bio više toliki problem.
Za sada nema mjesta zabrinutosti jer Hrvatska uredno i na vrijeme podmiruje svoja dugovanja, ali je na duži rok takvo stanje neodrživo. Sada je važno da se nastave ovogodišnje tendencije stabiliziranja omjera rasta između inozemnog duga i bruto domaćeg proizvoda.
Unatoč rastu inflacije u zadnjem dijelu godine koji je determiniran rastom cijena nafte i prehrane, prosječna inflacija će u ovoj godini biti na razini oko 2,8% što je ispod prošlogodišnje razine.
No, pod pritiskom prije svega uvozne inflacije, krajem ove godine će međugodišnji rast inflacije zasigurno biti oko 2,5 puta viši u odnosu na prošlogodišnji prosinac.
|
Uz sve povoljniju poslovnu klimu raste broj poduzetnika i zaposlenih kod tih poduzetnika, a ostvareni financijski rezultati povoljniji su od prošlogodišnjih.
Naime, u prvih devet mjeseci ukupni su prihodi rasli brže od rashoda, a i apsolutno su bili veći. Dinamika rasta tih pokazatelja bila je brža nego u istom razdoblju prethodne tri godine, s time da je najbrža dinamika rasta zabilježena kod investicija u dugotrajnu imovinu.
Dakle, u relativno stabilnim okolnostima na domaćem tržištu uz povećanu potražnju, koja je manje izražena na inozemnom nego na domaćem tržištu, bilježi se nastavak rasta fizičkog obujma industrijske proizvodnje koja je u prvih deset mjeseci veća za 6,3%, a generirana je rastom svih industrijskih grupacija pri čemu se bilježi i rast proizvodnosti te rast zaposlenosti i plaća u industriji.
Isto se tako nastavlja dinamičan rast prometa u trgovini na malo koji je determiniran realnim rastom plaća, povećanim transferima stanovništvu, povratom duga umirovljenicima, kreditima, dobicima na tržištu kapitala itd., koji uz rast zaposlenosti utječe na rast osobne potrošnje.
Dinamika ukupne građevinske aktivnosti daleko je u ovoj godini sporija u odnosu na prošlu, tako da rast u prvih devet mjeseci iznosi 2,6% dok je lani u istom razdoblju iznosio 10,2%. To pokazuje da je prijašnji visoki rast građevinske aktivnosti bio uglavnom determiniran javnim infrastrukturnim radovima .
U turizmu se bilježe izuzetno pozitivni rezultati pa je već u prvih 10 mjeseci ostvareno više noćenja nego u 12 prošlogodišnjih mjeseci, te će u ovoj godini rast fizičkog obujma turističkog prometa biti veći za oko 6% što je dvostruko brža dinamika rasta od prošlogodišnje.
Naravno da će takva ostvarenja rezultirati i povećanim deviznim prihodom od turizma koji će onda u platnoj bilanci ponovno u velikoj mjeri anulirati negativan rezultat vanjskotrgovinske robne razmjene.
No, unatoč tome, stanje platne bilance ove će se godine pogoršati te će se i udio deficita tekućeg računa platne bilance u BDP-u povećati i to na preko 8% BDP-a. To onda indicira i povećanje ino duga u sljedećoj godini.
Dinamiziranje ukupne gospodarske aktivnosti doprinijelo je i povoljnijoj situaciji na tržištu rada tako da se smanjuje broj nezaposlenih uz istodobni rast broja zaposlenih.
Međutim, tržište rada i nadalje obilježavaju strukturni problemi koji se odnose na neusklađenost ponude i potražnje kao i na nemobilnost radne snage.
Istodobno se pojavljuje i problem nedostatka radne snage što u kratkom roku dovodi do povećanja plaća i smanjenja konkurentnosti. Nažalost, zbog sve prisutnijih negativnih tendencija ukupnih demografskih kretanja, taj će problem biti sve izraženiji u budućem razdoblju.
|
Uz stabilnost cijena i tečaja te dobru likvidnost financijskog sustava, monetarna politika je i ove godine bila uglavnom usmjerena na obuzdavanje rasta inozemnog duga.
Administrativne mjere, koje su tijekom ove godine donesene uz već postojeće, u pogledu destimuluranja rasta kredita poslovnih banaka privatnom sektoru temeljenog na inozemnom zaduživanju, daju određene rezultate jer dolazi do pada inozemne pasive poslovnih banaka koja je krajem listopada bila 8,4% niža nego u istom mjesecu prošle godine.
Takva kretanja utjecala su i na sporiji rast plasmana, odnosno kredita privatnom sektoru posebno sektoru trgovačkih društava.
Naime, u prvih deset mjeseci stanovništvu i trgovačkim društvima plasirano je 21,3 milijarde kuna kredita što je oko 22% manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Od toga je stanovništvu plasirano 15,5 milijardi, a trgovačkim društvima gotovo trostruko manje. Jedan je to od razloga što se trgovačka društva sve više direktno zadužuju u inozemstvu tako da u strukturi bruto inozemnog duga sada sudjeluju sa oko 40%.
Tijekom ove godine nastavljaju se slični trendovi u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni kao i u prethodnim godinama.
Odnosno, uz podjednaku dinamiku rasta izvoza i uvoza od 10-ak posto, nakon deset mjeseci zabilježen je deficit u robnoj razmjeni od 60,4 milijarde kuna odnosno 8,2 milijarde eura.
Neznatno brži rast izvoza od uvoza minimalno je utjecao na povećanje pokrivenosti uvoza izvozom pa je ona tijekom ove godine neznatno povećana i iznosi 47,5%.
To drugim riječima znači da je vrijednost uvoza i nadalje preko dva puta veća od vrijednosti izvoza.
Osim što je razina pokrivenosti robnog uvoza izvozom veoma niska u odnosu na članice EU27, kod kojih taj prosjek iznosi oko 86%, problem je i u tome što udio robnog izvoza u našem BDP-u stagnira godinama na oko 20 - 25%, dok primjerice u Sloveniji iznosi oko 66% ili u Slovačkoj oko 75% itd.
Ti podaci sami za sebe dovoljno govore o, za nas, ključnom problemu hrvatskog gospodarstva. To samo potvrđuje tezu da se restrukturiranje gospodarstva kao i privatizacijski procesi moraju brže nastaviti uz primjenu nekih ekonomskih politika koje će biti poticajne za izvoznike.
Višegodišnje pozitivne tendencije kretanja u javnim financijama nastavljaju se i tijekom ove godine, što više, rezultati fiskalne konsolidacije znatno su bolji od očekivanih pa će po svemu sudeći fiskalni deficit ove godine biti smanjen na 2,6% BDP-a.
Naravno da takvi fiskalni rezultati pozitivno djeluju na ukupnu makroekonomsku situaciju kao i na stanje inoduga, ali bi daljnju fiskalnu konsolidaciju trebalo provoditi uz sporiji rast troškova, dakle uz određenu štednju.
Pozitivna kretanja fiskalne konsolidacije rezultirala su i povoljnijim stanjem javnog duga koji se kreće u okvirima mastriških kriterija.
|
Dinamika kretanja rasta bruto inozemnog duga ove je godine usporenija. Rezultat je to započetog trenda smanjivanja inoduga bankarskog sektora kao i nastavka smanjivanja inoduga države.
Međutim, usporedo s tim smanjenjima raste zaduživanje ostalih sektora, odnosno poduzeća, čiji je dug istodobno povećan za 2,8 milijardi eura, odnosno prosječno je rastao 300 milijuna eura mjesečno.
Tako se struktura bruto inozemnog duga mijenja pa je udio poduzeća porastao na gotovo 40%, na državu otpada oko 21%, na banke oko 27%, a na izravna ulaganja u poduzeća preko 11%.
Prema preliminarnim podacima bruto inozemni dug krajem listopada iznosi 30,9 milijardi eura što znači porast za oko 10%. Tako će se, vjerojatno inodug ove godine stabilizirati na razini od oko 86% BDP-a.
Ovogodišnja makroekonomska kretanja zasigurno su izazov za buduće nositelje makroekonomske politike jer, da bi se nastavio razvoj treba mijenjati neke okolnosti privređivanja, a pritom ozbiljno treba uzeti u obzir i promjene stanja i trendova na međunarodnom tržištu, kako se višegodišnje pozitivne tendencije hrvatskog gospodarstva ne bi zaustavile.
Ne vjerujemo u nastavak takvog scenarija, što više, sigurni smo da su ključni problemi u našem gospodarstvu već odavno detektirani te da je na svim razinama postignut koncenzus da se oni moraju oštrije početi rješavati. Sada je upravo trenutak koji se ne smije propustiti, zaključila je Belošević Matić.
|
Poslovna očekivanja u 2008. godini
Poslovna očekivanja u 2008. godini Skupštini je prezentirao Gordan Družić, voditelj Odsjeka za ekonomska istraživanja HAZU.
Poslovna očekivanja u 2008. godini podijelili smo na ona na makro i mikro razini hrvatskog gospodarstva. - Na makro razini hrvatskog gospodarstva zapravo ne treba očekivati nikakve posebne promjene u 2008. godini – osim manjih u fiskalnom sustavu, što znači zapravo da se nastavlja politika koja se tako uporno provodi već 14 godina.
Analiza kretanja u hrvatskom gospodarstvu 1990.-2006., ukazuje na to da i pored nekih pozitivnih pomaka, znači nekakvog rasta BDP-a, rasta zaposlenosti, pa i usporavanja inozemnog duga – u cjelini možemo govoriti o jednom kriznom razdoblju koje zapravo, ako mu pribrojimo one osamdesete godine prošlog stoljeća, kad smo imali nulte stope rasta, traje upravo već preko četvrt stoljeća.
Ovakve zaključke možemo temeljiti na slijedećim podacima: BDP je u 2006. godini svega 12,9% realno veći od onoga u 1990.; industrijska proizvodnja negdje na 85%; zaposlenost u industriji na 40%; skupili smo evo sasvim jedan 'lijepi' vanjskotrgovinski deficit od 1990. do 2006. godine, od 72,9 milijardi dolara; deficit tekućeg računa platne bilance od 20 milijardi dolara od 1994. do 2000. godine; dug je, kao što znamo, porastao od 1994. godine sa 3 milijarde na 38,4 milijarde dolara krajem 2006. godine – ove godine smo već na preko 40 milijardi dolara; stopa nezaposlenosti je bila 8,9% u 1990. godini – prošle godine je bila 16,6%...
Ono što se najviše spominje i o čemu se najviše razgovara, barem ove godine, to je - inozemni dug. Recimo da je to nešto o čemu dio ekonomista koje se rado naziva katastrofičarima, u posljednje vrijeme i populistima, upozorava zapravo već čitav niz godina, dakle na zabrinjavajuće trendove rasta inozemnog duga.
Kod toga treba odmah naglasiti da zapravo ne postoji neka jasna ili univerzalna granica – kada zemlja dospijeva u dužničku krizu? To prvenstveno ovisi o kretanjima na svjetskom financijskom tržištu i mogućnosti zemlje da uredno servisira dug.
Hrvatska trenutno uredno servisira dug i tu stanje nije alarmantno, ali je svakako zabrinjavajuće jer dug će rasti i u narednim godinama. Samo ove godine Hrvatska će imati deficit tekućeg računa platne bilance od 3,2 milijarde eura, i i za taj iznos će se trebati zadužiti, ili prodati imovinu.
Dodatni pritisak na postojeću makroekonomsku politiku izvršit će porast cijena započet ove godine, koji će se nastaviti i u idućoj – dakle, negdje prema prognozama Hrvatske narodne banke, a one su vrlo konzervativne, možemo očekivati inflaciju od 4,5% u idućoj godini.
|
Sve to, zapravo, ukazuje na neodrživost postojećeg modela makroekonomske politike i na potrebu njegove radikalne promjene!
Međutim, i pored svega navedenoga, malo je vjerojatno da će doći do bilo kakve promjene u idućoj godini. Naime, radi se o godini koja je pretpristupna, pred ulazak u Europsku uniju, i bilo koja vlada – ili bilo tko da dobije sad mandat da formira Vladu – teško će se odlučiti na neke veće promjene, jer one nose uvijek određeni rizik, a to će se pod svaku cijenu nastojati izbjeći.
Ono što bi eventualno moglo dovesti do promjena, je vanjski faktor, odnosno već spomenuto kretanje na svjetskom financijskom tržištu.
U ovom trenutku je vrlo teško procijeniti, da ne kažem nemoguće – da li će se ponoviti ovogodišnja kriza na tržištu hipotekarnih kredita i pad burzovnih indeksa u SAD-u i Europi, i kako bi se on možebitno mogao odraziti na hrvatsko gospodarstvo.
E sad, za razliku od ovih relativno sumornih slika na makro razini, prema anketi koju je proveo 'Privredni vjesnik', na razini poduzeća je zapravo atmosfera puno bolja, mogli bi čak reći da vlada jedan umjereni optimizam.
Tako 85% poduzeća predviđa isti ili nešto veći razvoj u idućoj godini; 83% očekuje istu ili nešto veću zaposlenost; 68% očekuje iste poreze i doprinose. A, ono što posebno ohrabruje jest da zapravo 63,7% anketiranih poduzeća očekuje povećanje izvoza u idućoj godini.
E sad, svi ovi rezultati ankete zapravo proizlaze iz činjenice da su anketirana poduzeća zapravo 'preživjela' proteklih četrnaest godina u uvjetima apreciranog tečaja kune, visoke porezne presije i gotovo potpune otvorenosti tržišta.
To znači da bi ona u nekakvim drugačijim uvjetima, ili u nekom povoljnijem makroekonomskom okruženju, polučila daleko bolje rezultate – i u pogledu rasta proizvodnje, i izvoza i zaposlenosti, bez kojih naravno ne možemo riješiti sve ove probleme naših deficita i njihovih izvedenica, unutarnjeg i vanjskog duga.
Sve to, zapravo, ukazuje na to da osnovni zadatak, ili cilj makroekonomske politike, ne može i ne smije biti – punjenje državnog proračuna, ili servisiranje duga, ili održavanje stabilnosti cijena, već da se zapravo makroekonomska politika mora koncentrirati na poduzeće, kako bi rekli, taj osnovni privredni subjekt na kojem sve počiva, i omogućiti mu normalan rad.
Kod toga, naravno, treba voditi računa da već sada na kretanja u hrvatskom gospodarstvu, pa i njegovu strukturu, veliki utjecaj imaju kretanja unutar Europske unije - što će, naravno, biti još izraženije samim ulaskom u EU.
Stoga bi Hrvatska u definiranju svoje strategije ekonomske politike trebala svakako uključiti elemente strategije i politike EU, kao i ono što će se unutar Unije događati u budućnosti.
|
Plan rada Hrvatske gospodarske komore za 2008. godinu
Plan rada HGK u 2008. predstavila je gđa Jasna Borić, savjetnica predsjednika HGK.
Uvodno je naglasila da će u svom izlaganju istaknuti samo neke bitne odrednice rada HGK u 2008. te specifična područja djelovanja, s obzirom da je detaljan i opsežan tekst programa rada svih organizacijskih jedinica HGK dostavljen u elektronskom obliku svim članovima Skupštine.
HGK će u 2008. obavljati svoje zakonom i drugim aktima utvrđene zadaće polazeći od osnovnog cilja – lobiranja za interese svojih članica te pružanje sustavne pomoći članicama u svim aspektima njihovog poslovnog života.
Iz sadržaja pojedinačnih planova organizacijskih jedinica HGK vidljiva je opredijeljenost službi HGK te asocijacija poslovnih subjekata koji djeluju pri HGK (udruženja, grupacija, zajednica), za obavljanje onih poslova koji će u najvećoj mjeri udovoljiti zahtjevima članica, a koje sukladno promjenama u poslovnom okruženju svakim danom postaju sve složenije i raznolikije.
Slijedom toga HGK je potpuno svjesna i spremna na daljnje usavršavanje načina rada svih službi HGK u cilju prilagodbe potrebama svojih članica.
HGK intenzivno radi na razmjeni iskustava s drugim zemljama u provedbi projekata vezanih za rješavanje pojedinih pitanja poslovne problematike gospodarskih subjekata te i u tom pogledu stvara što sličnije uvjete rada naših i stranih gospodarskih subjekata.
Naša je ocjena da je u rješavanju nekih zajedničkih pitanja na području EU, primjerice energetika, zaštita okoliša, politika hrane i dr. potrebna i tijesna suradnja s komorskim sustavima susjednih zemalja na što će se u 2008. također dati naglasak.
HGK će cjelinom svog rada poticati gospodarstvenike da ovu instituciju kao najsnažniju asocijaciju i po članstvu i po kadrovskom i infrastrukturnom potencijalu vide kao mjesto na kojem će se promišljati i usuglašavati ključna opredjeljenja gospodarskog života Hrvatske kako na globalnoj tako i na regionalnoj i sektorskoj razini.
Promišljajući nužnost takvog djelovanja HGK će i u 2008. godini osobitu pozornost posvećivati angažmanu svojih članica na rješavanju temeljnih gospodarskih tema, počev od razvoja infrastrukture kao temeljnog preduvjeta svakog razvoja, pitanja imigracijske politike, prepoznavanja promjena u svjetskom i regionalnom okruženju te definiranju naših stavova i potrebnih mjera za suočavanje s tim pitanjima.
Polazeći od takvih sagledavanja HGK će u 2008. godini intenzivno raditi na proširenju gospodarske suradnje sa zemljama u regiji, ali i brzo rastućim gospodarstvima kao što su rusko, azijsko, kao i sa zemljama arapskog svijeta.
Namjera je stvaranje posebnih poslovnih klubova s ovim zemljama kako bi se hrvatskim gospodarstvenicima približila ta tržišta, te sinkronim djelovanjem s našom diplomacijom olakšao pristup tim tržištima.
|
Aktivnosti u sklopu priprema za pristupanje EU, predstavljat će i u 2008. godini jedno od najintenzivnijih područja djelovanja HGK.
Predstavnici HGK u pojedinim pregovaračkim skupinama nastavit će rad s osobitim angažmanom na suradnji s tijelima državne uprave na izradi pregovaračkih stajališta po pojedinim poglavljima i pregovorima o njima, redovito izvještavajući i konzultirajući članice o aktualnim događanjima.
Kroz cjelinu svog djelovanja, a osobito putem Euro-info komunikacijskog centra poduzimat će se brojne aktivnosti usmjerene na informiranje, pripremu i edukaciju gospodarstva za poslovanje na europskom tržištu.
Glavne aktivnosti EICC provodit će se kroz novi projekt EICC/IRC koji počinje od siječnja 2008., a koji uključuje i sustav razmjene informacija o inovacijama putem Inovacijsko relejnog centra (IRC).
Naime, u novom proračunskom razdoblju (2007-2013), u okviru Europskog programa za konkurentnost i inovacije (CIP), bit će objedinjene dvije dosad samostalne europske mreže.
To su mreže Euro info centara (EIC) i Inovacijsko relejnih centara (IRC). U slijedećem proračunskom razdoblju to će biti najznačajnija potporna struktura Europske komisije gospodarstvu EU! Proračun CIP-a za EIC/IRC mrežu iznosi 320 mil. EUR, a sufinancirat će se do 60% troškova.
Aktivnosti Euro-Info komunikacijskog centra/Inovacijsko relejnog centra (EICC/IRC) mreže provodit će se nizom različitih aktivnosti – počevši od informativno-edukativnih događanja na sve aktualne teme vezano za EU, praćenje i objavu natječaja u okviru EU, informiranje o natječajima za javne nabave te organiziranje raznih oblika edukacije za osposobljavanje poslovnih subjekata za participaciju u njima.
Od aktivnosti vezanih za regionalne inicijative naglasak će biti stavljen na implementaciju ugovora CEFTA 2006., a predviđeno je i sudjelovanje HGK u radu Foruma gospodarskih komora zemalja potpisnica ugovora CEFTA 2006.
HGK će u 2008. godini intenzivno raditi na izvršavanju zadaća koje su joj povjerene kroz Vladin projekt „Hrvatska izvozna ofenziva“ (HIO).
I dalje će se kontinuirano raditi na unapređenju Informacijskog centra za izvoznike, koji izvoznicima pruža brojne relevantne podatke kao što su izdavanje i ovjera dokumenata koje prate robu pri izvozu, Registar izvoznika i uvoznika, Registar poslovnih subjekata, izrade bonitetnih izvješća, pronalaženje poslovnih partnera u zemlji i inozemstvu, informacije o sajmovima i drugim projektima te niz drugih informacija.
U sklopu toga treba istaknuti rad na organizaciji i unapređenju Burze roba i usluga kojom se povezuju ponude i potražnja između gospodarskih subjekata.
|
U cilju razvoja strateških potpornih aktivnosti hrvatskom gospodarstvu u povećanju konkurentnosti intenzivirat će se djelovanje Centra za dizajn osnovanog u HGK tijekom 2007. godine.
U sklopu toga predviđa se uređenje izložbenog prostora za promociju dizajna i hrvatskog proizvoda, te izdavanje stručnog časopisa o dizajnu, koji bi se uz Privredni vjesnik dostavljali svim tvrtkama u Hrvatskoj s ciljem populariziranja hrvatskih dizajnera i njihovih proizvoda. Planira se također održavanje različitih oblika edukacija vezanih za dizajn.
U svim organizacijskim dijelovima HGK planiraju se brojni konkretni projekti u kojima se HGK javlja kao nositelj ili suradnik s tijelima državne uprave, te drugim asocijacijama gospodarstva u zemlji i inozemstvu.
Tako će u 2008. godini u sklopu projekta BSP (Business Support Programme) kojeg je nositelj Eurochambers raditi na nekoliko projekata kao što su:
* Izrada dijagnostičkog alata za audit gospodarskih subjekata vezano za primjenu europske pravne stečevine te osposobljavanje djelatnika Komore za primjenu akata i provođenje audita, te provedba audita u 100 hrvatskih tvrtki
* Osposobljavanje djelatnika HGK za razvijanje Strategije društveno odgovornog poslovanja kod start-up poduzetnika te izradu te strategije za 20 start-up tvrtki.
HGK će i nizom drugih aktivnosti promovirati društveno odgovorno poslovanje. Temeljem modela izrađenog od ekspertne skupine u sklopu projekta „Hrvatski indeks održivog razvoja – HRIO“ proglašavat će se najuspješnije tvrtke te dodjeljivati odgovarajuća priznanja.
U cilju daljnjeg razvoja i unapređenje procesa klasterizacije HGK će biti nositelj projekta benchmarkinga hrvatskih klastera, a sudjelovat će u europskim projektima „European platform of Chambres involved in the clusters“, te „European Cluster Memorandum“ kroz koje će se pozicionirati uloge komora prema procesima klosterizacije.
Osobita aktivnost HGK planira se u realizaciji offset programa kako bi hrvatsko gospodarstvo u maksimalno mogućoj mjeri iskoristilo priliku koju pružaju budući offset sporazumi vezani za nabavku naoružanja i vojne opreme.
U tom cilju osnovana je posebna organizacijska jedinica u Sektoru industrije - Odjel za offset kako bi se što direktnije povezali inozemni dobavljači s hrvatskim tvrtkama potencijalnim proizvođačima dijelova i opreme, pri čemu će HGK kontinuirano provoditi edukaciju svojih članica o načinu participacije u offset programima.
Na sličan način provodit će se projekt Hrvatski proizvod za zaštitu okoliša kako bi se što više hrvatskih proizvođača uključilo u opsežne programe zaštite okoliša koji nam predstoje u narednim godinama u procesu prilagodbe regulativi EU.
|
HGK će poticati i provoditi projekte kojima je cilj povećanja energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije.
U sklopu toga organizirat će se i radionice na temu Energetska učinkovitost u MSP sektoru (aplikacija za sufinanciranje iz programa Intelligent Energy – Europe), te organizirati III stručni skup Obnovljivi izvori energije u RH.
U proteklim godinama aktivnosti HGK bile su usmjerene na pozicioniranje Komore kao aktivnog sudionika razvoja ljudskih potencijala sukladno potrebama suvremenog tržišnog gospodarstva.
U suradnji s drugim relevantnim subjektima pokrenut je proces realizacije međunarodnog projekta Regionalnog centra za poduzetničku edukaciju.
Glavna funkcija Centra bit će unapređenje cjeloživotnog učenja za poduzetništvo, razmjena dobre prakse i iskustva zemalja u regiji na području poduzetničkog obrazovanja i to kroz izradu kurikuluma za poduzetničko učenje na svim razinama obrazovanja.
U cilju rješavanja strukturnih problema u zapošljavanju intenzivno će se raditi na utvrđivanju stvarnih potreba gospodarstvenika u pogledu zanimanja, znanja i vještina radnika.
Cilj je osposobiti raspoloživu radnu snagu, ali i prenijeti izravnu poruku obrazovnom sustavu za potrebnim promjenama bilo u upisnoj politici bilo u strukturi obrazovnih programa.
Sukladno odredbama novog Zakona o strancima, Hrvatska gospodarska komora će zajedno sa nadležnim ministarstvom za rad i drugim subjektima raditi na utvrđivanju potrebnih kvota radnih dozvola.
U cilju realizacije tog zadatka, predviđamo redovito anketiranje svih trgovačkih društava na utvrđivanju potreba za deficitarnim zanimanjima, kako bi što realnije mogle utvrditi stvarne potrebe.
Također, u idućoj godini očekuje se i primjena novog Zakona o javnoj nabavi zbog čega smo, u suradnji sa Vladinim uredom za javnu nabavu, dogovorili kontinuirane edukacijske seminare, kao i specijalizirane radionice kojima će se pružati stručna pomoć tvrtkama za sudjelovanje i implementaciju svih onih novina koje nosi ovaj Zakon.
Osim navedenih provodit će i brojne druge edukacije (seminari, predavanja, radionice) kojima će se pružati stručna pomoć članicama u različitim aspektima njihova poslovanja.
Promocija hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu provodit će se sustavno kroz različite oblike.
Intenzivirat će se rad u predstavništvima HGK u inozemstvu, pri čemu će osobiti naglasak biti stavljen na rad Predstavništva HGK u Bruxellesu, kako bi ovo predstavništvo nakon stvorenih tehničkih preduvjeta, naše članice kao i njihove druge asocijacije prepoznale i koristile kao mjesto okupljanja, usklađivanja djelovanja, koordiniranja hrvatske poslovne mreže u Bruxellesu, te razmjene informacija.
|
Osobiti angažman službi i zaposlenika Komore bit će usmjeren na ubrzanja procesa donošenja potrebnih akata te implementaciji tehničkog zakonodavstva, kao neophodnog preduvjeta razvoja konkurentnosti.
U tom cilju HGK će intenzivno surađivati s nadležnim državnim tijelima te kroz organiziranje različitih oblika treninga, seminara, radionica i sl. upoznavati i pomagati članicama pri usvajanju složenih zahtjeva u području proizvodnje, prerade i distribucije proizvoda.
Na kraju izlaganja gđa Borić je pozvala sve članice i članove Skupštine da se detaljnije upoznaju s programima rada županijskih komora te drugih organizacijskih dijelova HGK kako bi u njima mogli identificirati za njih relevantne projekte i aktivnosti.
|
|
 |
|