10.12.2007.
Hrvatsko gospodarstvo: Rast dodane vrijednosti 11 posto
U prvih je devet mjeseci ove godine hrvatsko gospodarstvo ostvarilo nešto više od 107 milijardi kuna dodane vrijednosti
Hrvatsko je gospodarstvo u prvih devet mjeseci ove godine stvorilo 11 posto više dodane vrijednosti u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je produktivnost pri stvaranju vrijednosti u gospodarstvu minimalno porasla, svega 0,66 posto, objavio je Centar za intelektualni kapital.
Rezultati su iskazani na bazi statističkih izvješća 77.560 tvrtki koje su svoje podatke o poslovanju dostavile Financijskoj agenciji.
Kriteriji za ocjenu su dodana vrijednosti (vrijednost koju su tvrtke stvorile u analiziranom razdoblju), te uspješnost zaposlenih iskazana kao efikasnost intelektualnog kapitala, napominju iz Centar za intelektualni kapital.
Po tim je podacima u prvih devet mjeseci ove godine hrvatsko gospodarstvo ostvarilo nešto više od 107 milijardi kuna dodane vrijednosti. To je za 10,3 milijarde kuna ili za 10,7 posto više nego u istom razdoblju 2006., u kojoj je ostvaren rast dodane vrijednosti od 13 posto. U 2005. rast je bio 9 posto, a u 2004. godini 11 posto.
Podaci po županijama pokazuju pak da je gotovo polovicu dodane vrijednosti ostvarilo gospodarstvo Grada Zagreba, u iznosu od 53,4 milijarde kuna, no uz ispod prosječni porast, od 6,7 posto.
Najveći porast stvorene vrijednosti bilježe gospodarstva u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (za 25,7 posto na 1,34 milijarde kuna), Osječko-baranjskoj (24,3 posto na 3,7 milijardi kuna), Šibensko-kninskoj (22,9 posto na 1,06 milijardi kuna), Karlovačkoj (21,7 posto na 1,6 milijardi kuna) te Primorsko-goranskoj (20,3 posto na 6,8 milijardi kuna) i Zagrebačkoj županiji (za 19,3 posto na 5,59 milijardi kuna).
Rast ispod hrvatskog prosjeka zabilježen je u pet županija i gospodarstvu Grada Zagreba, a najmanji porast bilježe Virovitičko-podravska županija (za svega 1,1 posto na 654 milijuna kuna), Koprivničko-križevačka (za 3,6 posto na 1,7 milijardi kuna) i Požeško-slavonska županija (za 3,8 posto ba 564 milijuna kuna).
Dva snažna gospodarstva, Istarske i Splitsko-dalmatinske županije također su zabilježila manje poraste dodane vrijednosti od hrvatskog prosjeka, napominju iz Centra za intelektualni kapital. Tako je gospodarstvo Istarske županije ostvarilo rast dodane vrijednosti za 8,2 posto na 7,1 milijardu kuna, a Splitsko-dalmatinske za 8,8 posto na nešto više od 7 milijardi kuna.
Produktivnost pri stvaranju vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu jedva da je porasla, za 0,66 posto.
No, ocjenjuju iz Centra za intelektualni kapital, ohrabruje da se među onim gospodarstvima koja su iznad hrvatskog prosjeka prvi put pojavljuju Krapinsko-zagorska i Dubrovačko-neretvanska županija.
Najveći porast efikasnosti zaposlenih bilježi Bjelovarsko-bilogorska županija, za 15,53 posto, slijede Osječko-baranjska 12,1 posto i Primorsko-goranska županija za 10,1 posto.
|
Najveći pad produktivnosti pak dogodio se u Koprivničko-križevačkoj županiji, za 4,73 posto i Zadarskoj županiji, za 4,39 posto.
Gledano pak stvaranje vrijednosti i produktivnost po djelatnostima iz Centra izdvajaju podatak da je djelatnost poslovanje nekretninama postala treća po masi stvorene vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu i tako pretekla prijevoz, skladištenje i veze te građevinarstvo.
Također je indikativno da udio prerađivačke industrije u ukupno stvorenoj vrijednosti gospodarstva nastavlja padati već šestu godinu za redom - sa 37 posto u 2003. na 24 posto u ovom razdoblju.
No, prerađivačka industrija i dalje ima najveće iznose u stvaranju nove vrijednosti od 25,6 milijardi kuna, a slijede trgovina na veliko i malo sa 23,3 milijarde te poslovanje nekretninama s 14,9 milijardi kuna stvorene vrijednosti. (H)
|
|
 |
|