14.04.2011.
Skupština Hrvatske gospodarske komore
Važnost institucionalnog djelovanja kao i nedovoljnog korištenja institucija koje Hrvatska ima, te značaj organiziranog djelovanja prema vanjskim tržištima, naglasio je predsjednik HGK Nadan Vidošević na sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore održanoj 14. travnja u HGK.
Politika mora biti usmjerena na gospodarski oporavak zemlje, a Hrvatska je previše orijentirana prema Bruxellesu, istaknuo je Vidošević ne dovodeći pritom u pitanje važnost ulaska u EU jer izlaz iz krize ne može biti tamo gdje je svjetski ekonomski rast najusporeniji, a to je europski i američki kontinent.
Trebamo se vratiti na svoja nekadašnja tržišta, primjerice zemlje koje su pripadale pokretu nesvrstanih, zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, turkofonskim zemljama itd.
Od značaja je i uspostava veza s bivšim hrvatskim studentima iz tih zemalja, koji su danas na važnim položajima u svojim zemljama, rekao Vidošević dodavši kako je ovo važna godina za Hrvatsku, izborna je godina, očekuje se završetak pregovora s EU te presude u Hagu, stoga je od važnosti postići minimalni nacionalni konsenzus, istaknuo je Vidošević.
Predsjednik HGK je sugerirao članovima Skupštine da članicama HGK ističu potrebu korištenja komorskih usluga, kojoj je funkcija utjecati na gospodarsko zakonodavstvo, lobirati te djelovati na otvaranju inozemnih tržišta, kao što su npr. ostvareni konkretni poslovi u Afganistanu.
HGK je institucija koju je Europa prva primila od zemalja nečlanica EU, a također je i prva otvarala tržišta u regiji - Sarajevu, Beogradu, istaknuo je Vidošević, dodavši kako prava snaga komorskog sustava proizlazi i iz njezinih strukovnih udruženja, zajednica i grupacija na županijskoj i nacionalnoj razini.
O trendovima u hrvatskom gospodarstvu govorila je direktorica Centra za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević Matić.
Kako je naglasila, negativni trend kretanja ukupne gospodarske aktivnosti ublažen je 2010. godine na razinu pada od 1,2 posto, dok je u 2009. godini realni pad BDP-a iznosio šest posto.
|
Jedina komponenta koja je pozitivna djelovala na kretanje BDP-a bila je ukupna neto inozemna potražnja. Iako bi se moglo reći da se lani hrvatsko gospodarstvo počelo blago izvlačiti iz recesije, ipak je oporavak znatno sporiji u odnosu na većinu članica EU.
Početak ove godine ne ukazuje da će se stanje hrvatskog gospodarstva bitno promijeniti. Inozemna će potražnja i dalje rasti te će doći do blagog oporavka domaće potražnje što bi moglo rezultirati rastom BDP-a za oko 1,5 posto, istaknula je Belošević Matić.
Dinamika pada industrijske proizvodnje bila je lani znatno usporena sa 9,2 posto u 2009. na 1,4 posto u 2010. godini. U prva dva mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja manja za četiri posto u odnosu na isto razdoblje lani. Graditeljstvo je najteže pogođeno krizom i bez jasnih znakova oporavka.
Nakon pada od 6,5 posto u 2009. obujam građevinskih radova smanjen je za dodatnih 15,9 posto te je razina građevinske aktivnosti vraćena na razinu od prije sedam godina.
U 2010. godini promet u trgovini na malo bio je realno manji za 1,8 posto prema prethodnoj godini, što je znatno sporija dinamika pada prema 2009. kad je pad iznosio 15,3 posto.
U prva dva mjeseca ove godine promet u trgovini na malo veći je za oko 3,3 posto nominalno, a realno za oko 0,5 posto. U turizmu je zabilježeno lani povećanje međunarodnih dolazaka za gotovo sedam posto, a ostvareno je 2,6 posto više noćenja prema prethodnoj godini. Ostvareno je 6,2 milijarde eura deviznog prihoda što je 2,2 posto manje prema 2009. godini.
Bilježe se i nepovoljni trendovi poslovanja poduzetnika. Za pet posto bio je pad ukupnih prihoda, ukupnih rashoda za 3,9 posto te bruto dobiti za 26,5 posto. Najizraženiji je pad zabilježen kod investicija u dugotrajnu imovinu koje su smanjene za 30,5 posto.
Vrijednost nepodmirenih naloga je kontinuirano rasla zadnjih pet godina, i zadnje dvije godine nepodmireni su se nalozi udvostručili za 17,3 milijarde kuna, a broj poslovnih subjekata s blokiranim računima povećao za 44 posto.
Prošle je godine zabilježen i najoštriji rast nezaposlenosti, koji nas je vratio pet godina unazad. Aktualna stopa nezaposlenosti je na razini od 19,6 posto što je 1,3 postotna boda više nego prethodne godine te 5,1 posto više nego 2008. godine.
Hrvatsko tržište rada ozbiljno je ugroženo niskim stopama aktivnosti, a broj umirovljenika se neprestano povećava u zadnjih pet godina za 121.000, dok je aktivno stanovništvo smanjeno za 39.000.
|
U vanjskotrgovinskoj razmjeni 2009. bilježio se pad izvoza i uvoza i to između 20 do 25 posto, dok je u 2010. godini ostvaren rast robnog izvoza od 17,4 posto, a pad uvoza je ublažen na 1,4 posto. Takve tendencije su smanjenjem robnog deficita na godišnjoj razini pozitivno utjecale na stanje tekućeg računa platne bilance. U 2010. godini ostvaren je najniži deficit tekućeg računa platne bilance (654,3 milijuna eura) u zadnjih 10 godina.
U odnosu na prethodnu godinu, deficit je smanjen za čak 74 posto te je njegov udio u BDP-u pao na povijesno nisku razinu od 1,4 posto. U prošlost nas je vratila i vrijednost izravnih inozemnih ulaganja od samo 440 milijuna eura, što je najniže od 1996. godine.
Prošla je proračunska godina završena u okvirima predviđenim rebalansom, prihodi su bili 574,4 milijuna kuna manji od planiranih, a rashodi su također bili 669,8 milijuna kuna manji te je proračunski deficit bio 95,3 milijuna kuna manji od planiranog.
Na kraju 2010. godine dug središnje države iznosio je 135,8 milijardi kuna što je 20 milijardi kuna više nego krajem 2009. godine, te se drugu godinu za redom nastavlja izuzetno visok rast dug središnje države.
Domaći je dug lani povećan za 13,8 milijardi kuna ili za 17,7 posto, dok je inozemni dug povećan za 6,2 milijarde kuna ili za 16,5 posto. Krajem 2010. bruto inozemni dug dosegnuo je iznos od 45,8 milijardi eura čime se praktički izjednačio s visinom ostvarenog BDP-a.
Belošević Matić je istaknula kako će u 2011. i 2012. svjetska ekonomija rasti po stopi od 4,5 posto, razvijene zemlje po 2,5 posto, a zemlje u razvoju 6,5 posto. Dolazi do oporavka potražnje, potrošnje i investicija, a strahovi su okrenuti prema cijenama roba.
Potrebno je stoga voditi mudru fiskalnu konsolidaciju što znači, ne prebrzu koja bi ubila rast, ali ne ni presporu koja bi ubila kredibilitet (rejting) zemlje. Aprecijacija valuta zemalja u razvoju ključno je pitanje uspostavljanja globalne svjetske ravnoteže, rekla je Belošević Matić.
Izvješće o radu Hrvatske gospodarske komore za 2010. godinu predstavila je Jasna Borić, savjetnica predsjednika HGK za gospodarski sustav i odnose s državnim tijelima i drugim institucijama. Kako je naglasila, Vlada RH je 25. studenoga 2010. godine usvojila Program reforme HGK i HOK-a.
Programom reforme je predviđen nastavak svih dosadašnjih aktivnosti i zadaća koje Komora obavlja, pri čemu su osobito naglašena ona područja djelovanja usmjerena na internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva kao bitnog čimbenika njegovog oporavka i razvoja te potpora procesu pristupanja EU i implementaciji preuzete regulative i uspostavi europskih standarda u svim sferama gospodarskog života.
|
Pri HGK djeluju 31 zajednica, 54 strukovna udruženja te više od 270 grupacija i strukovnih skupina. HGK ima 267 zaključenih Sporazuma o suradnji te članstvo u Međunarodnoj komori u Parizu i udruženju europskih komora Eurochambres u Bruxellesu.
U 2010. godini HGK je bila domaćin 76 gospodarskih izaslanstava iz inozemstva, a realizirano je 61 izaslanstvo hrvatskih gospodarstvenika u inozemstvo s više od 2500 sudionika.
Organiziran je nastup na 183 sajma u zemlji i inozemstvu na kojima se predstavljalo više od 3600 tvrtki. Nastavljene su i promotivne akcije Kupujmo hrvatsko, Be Croative, akcija Drvo je prvo, Vrijedne ruke te niz drugih.
U lipnju 2010. otvoreno je Predstavništvo HGK u Moskvi te je osnovano Poslovno vijeće za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom, a u srpnju je otvoreno i Predstavništvo HGK u Kabulu te organizirana posjeta hrvatskih tvrtki Afganistanu.
Hrvatska je postala jedna od sedam zemalja koja ima pristup svim međunarodnim natječajima raspisanim u Afganistanu. U 2010. osnovano je i Hrvatsko-sirijsko poslovno vijeće te Hrvatsko-egipatsko poslovno vijeće.
U 2010. održano je niz seminara o mogućnostima financiranja iz EU programa, javnoj nabavi, internacionalizaciji poslovanja kroz koje je prošlo više od 1650 poduzetnika.
Održano je i više od 500 različitih tečajeva radionica i seminara u organizaciji HGK sa 18.200 polaznika. Obavljajući povjerena javna ovlaštenja u HGK je u 2010. izdato više od 163.000 raznih dokumenata.
Odgovoreno je na više od 18.600 različitih pisanih upita, izdato 336 raznih publikacija, na internetskim stranicama zabilježeno je više od milijun posjeta iz 139 zemalja s više od 2,2 milijuna učitanih stranica te gotovo 11 milijuna upita u bazu Registar poslovnih subjekata.
Poslove je u 2010. godini HGK realizirala uz smanjenje izvora financiranja s obzirom da je dva puta smanjena stopa doprinosa u dvije godine za po 25 posto, što je rezultiralo ukupnim smanjenjem prihoda za 33 posto.
Na skupštini je usvojen Prijedlog Odluke o prihvaćanju Izvješća Centralnog povjerenstva za popis sredstava i izvora sredstava o provedbi redovnog godišnjeg popisa sredstava i izvora sredstava Hrvatske gospodarske komore sa stanjem 31. prosinca 2010. godine te Prijedlog Odluke o odobrenju Završnog računa Hrvatske gospodarske komore za 2010. godinu.
Kako je rečeno, u dvije je godine u HGK ušteđeno 38 milijuna kuna, odnosno oko pet milijuna eura. U 2010. ostvareno je 261,2 milijuna kuna prihoda te 241,03 milijuna kuna rashoda.
Razlika od 20,2 milijuna kuna se prenosi u 2011. godinu. Usvojen je i Prijedlog Odluke o razrješenju člana Upravnog odbora Hrvatske gospodarske komore Darka Marinca, a na to je mjesto imenovan Marin Pucar iz Podravke d.d., Koprivnica.
|
|
Objavljene su i četiri presude Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Javne opomene zbog povrede dobrih poslovnih običaja na Skupštini HGK izrečene su tvrtkama AC Jesenović d.o.o., Čakovec, HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Zagreb, MNP d.o.o., Zagreb te Duplić i duplić d.o.o., Zagreb.
|
|
 |
|