Suvremena.hr - - EIB odobrio HBOR-u 250 milijuna eura kredita

Financije i gospodarstvo

14.12.2011. EIB odobrio HBOR-u 250 milijuna eura kredita

Kovačev najavljuje da će i u 2012. biti dovoljno sredstava za sve dobre projekte i kreditno sposobne poduzetnike

Izvršni odbor Europske investicijske banke (EIB) početkom tjedna odobrio je Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) kredit od 250 milijuna eura, kazao je predsjednik uprave HBOR-a Anton Kovačev na susretu s novinarima u srijedu.

Prema njegovim riječima to znači da će i u 2012. godini HBOR raspolagati s dovoljno sredstava za sve dobre projekte i kreditno sposobne poduzetnike.

Kovačev je otkrio i da je HBOR s njemačkom razvojnom bankom DEG dogovorio zajedničko financiranje infrastrukturnih i projekata vezanih za obnovljive izvore energije. Naime, s obzirom da je vrijednost takvih projekata u pravilu veća od 30 milijuna eura HBOR to teško može sam isfinancirati, a na ovaj način dijeli i rizik.

Inače, u prvih jedanaest mjeseci ove godine HBOR je, kazao je Kovačev, odobrio više od 6 milijardi kuna kredita, što je otprilike na prošlogodišnjoj razini.

No, struktura kredita je drukčija – dok je lani samo 21 posto kredita bilo namijenjeno investicijama, ove je godine to povećano na 40 posto.

Kovačev je to ocijenio ohrabrujućim kazavši da se upravo i zbog povećanog kreditiranja investicija nada da se neće ispuniti crne prognoze o padu BDP-a u Hrvatskoj.

Krediti su pretežito odobreni drvoprerađivačkoj, metaloprerađivačkoj i prehrambenoj industriji, te turizmu.

Kovačev je podsjetio kako ove godine HBOR bio vrlo aktivan i na međunarodnoj razini, te da je osim što je potpisao niz ugovora bio i jedan od 19 osnivača Svjetskog kluba razvojnih banaka IDFC (International Development Finance Club).

Povod osnivanju IDFC-a je iskorištavanje sredstava Fonda UNU za zaštitu okoliša, posebice vezano za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

Najavio je i da Europska komisija priprema nove mjere za podršku malim i srednjim poduzetnicima i to osnivanjem revolving fondova koji će, kazao je, na neki način zapravo biti razvojne banke ili će ih razvojne banke voditi.

Zaključeno je naime da su se dosad sredstva od darovnica i zajmova koristila jednokratno i nedovoljno učinkovito, a računa se da će se revolving fondovima postići da se ona višestruko iskoriste. (Bankamagazin)