01.12.2011.
Otvoreni 19. Hrvatski dani arbitraže i mirenja
U organizaciji Stalnog arbitražnog sudišta i Centra za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori danas je u HGK započela dvodnevna Međunarodna konferencija 19. Hrvatski dani arbitraže i mirenja.
Otvarajući konferenciju, predsjednik Vrhovnog suda RH Branko Hrvatin naglasio je kako je prepoznata važnost i korisnost ove konferencije, koja je izniman spoj znanosti, sudstva i korporativnih pravnika, koji vodi uspjehu.
Kako je rekao predsjednik Organizacijskog odbora Hrvatskih dana arbitraže i mirenja, Hrvoje Sikirić, konferencija je podijeljena na četiri cjeline i to na arbitražu i izabrana pitanja, arbitražu na regionalnoj i međunarodnoj razini, predstavljanje Zagrebačkih pravila 2011. te mirenje.
Sikirić je kao glavni urednik predstavio i tradicionalnu publikaciju Hrvatskih dana arbitraže i mirenja - godišnjak 18. Croatian Arbitration Yearbook. U godišnjaku se analizira niz tema poput ubrzanih arbitražnih postupaka, arbitražnog pravorijeka, problema suodnosa arbitražnog i sudskog postupka te analize Zakona o mirenju.
U prvom dijelu današnje konferencije bilo je riječi o regionalnom i međunarodnom aspektu arbitraže. Predsjednik Vanjskotrgovinske arbitraže pri Privrednoj komori Makedonije, Arsen Janevski, govorio je o arbitražnom rješavanju sporova u Makedoniji, koje je regulirano Zakonom o arbitraži iz 2006. godine, a koji govori o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži.
Imaju i Pravilnik o postupanju za sporove s domaćim i međunarodnim elementima. Prijašnji je Pravilnik davao pune ovlasti redovnim sudovima, a novi Pravilnik, koji je donijet u travnju 2011. godine, ovlasti daje arbitraži, kazao je Janevski dodavši kako taj Pravilnik vodi ka jačanju arbitraže i njene autonomije.
Uvedena je i nova struktura arbitražnog sudišta s predsjedništvom, predsjednikom, sekretarijatom te arbitrima. Predsjedništvo ima devet članova, uvedena je nova uloga predsjednika, a sekretarijat obavlja administrativne poslove, kazao je Janevski napomenuvši kako su zbog malog broja slučajeva rješavanja sporova odlučili održavati i regionalna savjetovanja na kojima upućuju gospodarstvenike na veće korištenje arbitraže.
O arbitražnom rješavanju sporova u Turskoj govorili su Ergun Özsunay s Pravnog fakulteta u Istanbulu te Murat Özsunay, odvjetnik u Turskoj i Njemačkoj.
|
Kako su rekli, u Turskoj arbitražu regulira Zakon o arbitraži iz 2001. godine. Primjenjuju se pravila ICC arbitraže na što su u Turskoj naviknuti. Velike tvrtke više vole međunarodnu arbitražu, rekao je Ergun Özsunay dodajući kako, iako imaju Zakon o mirenju, u vezi tog načina rješavanja sporova su u zakašnjenju, a u Turskoj taj način rješavanja sporova i nije omiljen.
Murat Özsunay je spomenuo turski Zakon o parničnom postupku iz 1997. te iz 2001. godine usvojeni Zakon o međunarodnoj arbitraži. Smatra kako je ova dva zakona potrebno objediniti u jedinstveno zakonsko rješenje kako je to napravljeno u Austriji.
Arbitražno rješavanje sporova u Kini i CIETAC arbitraži bilo je predavanje Cai Renrong, savjetnika CIETAC-a iz Pekinga, koji je istaknuo kako se sporovi u Kini sve više rješavaju arbitražom.
Prvi Zakon o arbitraži donijet je 1994. godine te je kamen temeljac kineske arbitraže. Postoji 207 lokalnih te ukupno 209 arbitražnih komisija, kazao je Renrong i dodao kako se zadnjih godina povećava broj predmeta u arbitraži te se rješavalo 78.923 predmeta sporova u vrijednosti 93,2 milijarde juana. U 2010. godini bilo je 1392 predmeta u vrijednosti 13,7 milijardi juana odnosno dvije milijarde USD, a u 2011. godini bilježi se povećanje za pet posto.
O novim arbitražnim pravilima Međunarodnog arbitražnog sudišta MTK, koja na snagu stupaju 1. siječnja 2012. godine, govorio je Andreas Reiner iz Reiner & Partner u Beču. Kako je istaknuo, u tim su pravilima zadržane temeljne karakteristike ICC arbitraže, usvojena su pravila za investicijsku arbitražu, unaprijeđeni su aspekti troškova i vremena itd.
U nastavku konferencije bilo je riječi o reviziji IBA Pravila o dokazivanju iz 2010, povjerljivosti u arbitražnom postupku, privremenim mjerama u arbitraži te postupku za izdavanje platnog naloga i arbitraža.
U dijelu konferencije o mirenju govorilo se o Zakonu o mirenju, praktičnim problemima i rješenja u postupku mirenja, mirnom rješenju spora s državom – čl. 186a ZPP, rješavanju privatnopravnih sporova mirenjem - pregled postojećeg stanja u Njemačkoj te Mađarskom financijskom arbitražnom odboru.
Drugog dana konferencije riječi će biti o Zagrebačkim pravilima 2011., Tehničkoj arbitraži, arbitražnom rješavanju sporova iz područja žigova, Uredbi Brissel I i arbitraža te odgovornosti države za postupke jedinica lokalne samouprave kojima se krše odredbe dvostranih sporazuma o zaštiti stranih ulaganja.
Inače, današnje Stalno arbitražno sudište pri HGK osnovano je 1966. godine, a 1992. godine nadležnost se proširuje na međunarodne pravne subjekte.
|
Broj predmeta Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK godišnje varira od 60 do 110, čija se financijska vrijednost kreće u rasponu od 90 do 160 milijuna eura. Ove su godine zaprimljena 62 predmeta čija je vrijednost 110 milijuna eura.
Rješavanje sporova je brzo, a u prosjeku procesi traju oko godinu dana, dok redovnim sudovima za takve predmete treba u prosjeku četiri do pet godina. Pred usvajanjem su korigirana pravila kojima se provodi usklađivanje s međunarodnom praksom. Godišnje se vodi oko 25 posto sporova s međunarodnim obilježjem, a njihov broj ima tendenciju rasta.
Arbitri na listama su najkvalificiraniji stručnjaci poput sveučilišnih profesora, sudaca trgovačkih sudova, sudaca Vrhovnog suda, odvjetnika te istaknutih pravnika iz gospodarstva. Na listama su i međunarodni eksperti, a ukupan je broj arbitara na listi oko 200.
Očekuje se kako će se uskoro broj predmeta popeti na oko 200 godišnje. Proces mirenja nema tako dugu tradiciju kao arbitraža. Troškovi postupka su neznatni, a broj predmeta je mali i ove godine iznosi oko 20. Velika trgovačka društva se vrlo rijetko pojavljuju kao akteri u postupku mirenja, rečeno je na konferenciji.
|
|
 |
|