14.09.2006.
Srce: veličina hrvatskog web prostora 2,02 TB
Ukupna veličina javno dostupnih web stranica u .hr vršnoj internetskoj domeni, koji čine površinski web, trenutno je procijenjena na više od 2,02 terabita (TB), što je 1,73 puta više u odnosu na procjene dobivene mjerenjem u 2005. godine, rekao je na današnjoj konferenciji voditelj projekta mjerenja hrvatskog web prostora Miroslav Milinović, pomoćnik ravnatelja Sveučilišnog računskog centra (Srce).
Stručni tim Srca hrvatski web prostor mjeri petu godinu za redom, a ove je godine mjerenjem u razdoblju od 22. travnja do 29. lipnja obuhvaćen 36.391 web poslužitelj, i to samo u .hr domeni, odnosno nisu mjereni poslužitelji u domenama .com, .net, .org i slično, rekao je Milinović.
Također, mjerenje je provedeno samo na javno dostupnim web stranicama, dakle njime nisu obuhvaćene stranice čiji se sadržaj koristi nakon autorizacije korisnika, poput raznih baza podataka.
Stoga je riječ o površinskom web-u, koji je, prema nekim procjenama, prema Milinovićevim riječima, 400 do 550 puta manji od tzv. dubinskog web-a, odnosno od ukupne veličine web prostora.
Istraživanje Srca je pokazalo da na hrvatskom web-u brojem prevladavaju tekstualni resursi, i to sa 63,24 posto. Slijede slikovni sadržaji s 25,65 posto te aplikacije, koje čine 10,94 posto hrvatskog web-a. Udio audio, video i ostalih tipova resursa ukupno je tek nešto veći od 0,1 posto.
Mjereno njihovom veličinom, tekstualni resursi zauzimaju 52,43 posto web prostora obuhvaćenog ovim istraživanjem, aplikacije 36,52 posto, a slikovni 5,46 posto. Video, audio i ostali resursi zauzimaju pak oko 5,5 posto ukupne veličine.
Najčešće korišteni format sadržaja na obuhvaćenim web stranicama bio je pak html (tekstualni), s 44,2 posto, a slijede jpeg (slikovni) sa 18,79 posto i plain (tekstualni) s 18,28 posto).
Projekt Srca pratio je i međusobnu povezanost web stranica, putem tzv. linkova, a rezultati pokazuju kako njih čak 47,5 posto nema niti jedan link, a 40,1 posto stranica ima od jednog do pet linkova.
Rezultati dobiveni ovogodišnjim mjerenjem, prema Milinovićevim riječima, slični su onima dobivenim u svijetu, ali ukazuju i primjerice kako je hrvatski površinski web i dalje relativno jednostavan - rabi se vrlo mali broj različitih formata.
Iako rezultati dobiveni ove godine nisu uspoređivani s podacima drugih zemalja, Milinović je kazao kako je primjerice 2003. hrvatski web prostor uspoređen sa švedskim i tada je ustanovljeno kako Hrvatska za tom zemljom kasni u razvoju na tom području za četiri do pet godina. (H)
|
|
 |
|