04.05.2011.
U HGK održana konferencija o ICT industriji
Konferencija za medije na temu „Izazovi ICT industrije u Hrvatskoj“ u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca održana je danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Predstavljen je dokument „Analiza hrvatske ICT industrije 1999.-2009.“ koji su naručili Središnji državni ured za e-Hrvatsku, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca radi utvrđivanja veličine, strukturnih značajki i dinamike hrvatske ICT industrije kao i njene uloge i relativne pozicije u nacionalnom gospodarstvu te zbog usporedbi s ICT industrijama u sklopu odabranih zemalja.
Nalazi ove studije mogu primarno poslužiti kao podloga za pregovore između tvrtki iz ICT sektora i njihovih industrijskih asocijacija s predstavničkim tijelima i državnom administracijom, gospodarskim asocijacijama, akademskom zajednicom, medijima i drugim dionicima u pogledu stvaranja povoljnih i poticajnih uvjeta za razvitak ICT industrije i njenog utjecaja na cjelokupni razvitak gospodarstva i društva u cjelini.
Ujedno može biti podloga za artikuliranje razvojne strategije ICT sektora i njegovog prožimanja s ukupnim gospodarstvom, i polazište za daljnju, detaljniju mikroekonomsku analizu.
Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, ustvrdio da je ICT industrija unatrag deset godina unatoč poslovnom padu zadnjih dvije godine ostvarila iznimno dobre rezultate.
ICT industrija raste brže od ostalih segmenata hrvatskog gospodarstva a analiza pruža platformu za utvrđivanje budućih pravaca djelovanja. Taj gospodarski segment pokazao je veliku inovativnost odnosno poduzetnost ali je razina izvoza nezadovoljavajuća.
Za sada je državna administracija najveći investitor i poslovni partner ICT industrije. Zbog toga su tijela državne uprave Hrvatske visoko informatizirana a u tijeku je provedba njihovog cjelokupnog umrežavanja. Tako će sva upravna postupanja i ostali administrativni procesi biti informatizirani i umreženi.
|
Ovo je drugo sustavno istraživanje ICT industrije pa tako kvalitativna i kvantitativna analiza obuhvaća period od 10 godina, rekao je Ante Mandić, predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK.
ICT segment u Hrvatskoj još nije prepoznat kao industrija a ovaj dokument pripomaže njegovoj afirmaciji. Riječ je o iznimno dinamičnoj djelatnosti koju treba permanentno vrednovati.
Ivo Špigel, član izvršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, napomenuo je da je jedan od ciljeva analize utvrđivanje potencijala i prepreka budućeg razvoja ICT industrije.
Dokument, čije je rezultate predstavio Špigel, podloga je za objektivno procjenjivanja stanja u tom sektoru s nizom egzaktnih pokazatelja.
U 2009. godini hrvatska ICT industrija se sastojala od 2.139 poduzeća s 27.881 radnim mjestom. Ukupni prihod ICT industrije dosegao je 32,4 milijarde kuna a dodana vrijednost 11,5 milijardi kuna ili 35 posto ukupnog prihoda.
IT komponenta ICT industrije uključivala je 1.853 tvrtke s ukupno 15.114 radnika. Ukupni prihod IT sektora iznosio je 12,6 milijardi kuna a dodana vrijednost 3,30 milijardi kuna.
Telekom sektor uključio je 285 tvrtki s 12.767 radnih mjesta. Telekom industrija ostvarila je ukupni prihod od 19.79 milijardi kuna i generirala 8,16 milijardi kuna dodane vrijednosti. U razdoblju 1999.-2009. ukupni prihod hrvatske ICT industrije je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 10,6 posto.
Špigel je, predstavljajući rezultate Analize, naveo da je u 2009. godini izvoz hrvatske ICT industrije dosegao 4.46 milijardi kuna. Od toga je 43 posto otpadalo na IT industriju (1,92 milijardi kuna) a 57 posto na telekom sektor (2,54 milijardi kuna). Prodajom inozemstvu ostvareno je 14 posto ukupnog prihoda ICT industrije.
Prema komponentama izvoz je predstavljao 15 posto ukupnog prihoda IT sektora i 13 posto telekom sektora. Između 1999. i 2009. godine izvoz ICT industrije rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 12,4 posto.
|
ICT tvrtke su u 2009. godini činile 2,3 posto od ukupnog broja poduzeća u nefinancijskom sektoru u zemlji te su generirale 5,3 posto od ukupnog prihoda pri čemu su doprinijele sa 7,8 posto ukupnom iznosu ostvarene dodane vrijednosti. Istodobno, zaposlenici u ICT segmentu činili su 3,1 posto u ukupnom broju radnih mjesta u nefinancijskoj industriji u zemlji.
U 2009. godini izvoz računalnih i informacijskih usluga iz Hrvatske u apsolutnom iznosu (117,2 milijuna eura) bio je znatno niži nego li u razvijenim zemljama kao što su Irska, Danska i Finska, ali veći od zemalja iz okruženja Sloveniji, Srbiji i Makedoniji. Gledano u relativnom iznosu – izvoz računalnih i informacijskih usluga na milijun stanovnika, Hrvatska je ispred zemalja regije a iza Slovenije i promatranih razvijenih zemalja.
Špigel je upozorio i na procjene World Economic Foruma, koje pokazuju da su tržišni uvjeti ICT industrije u Hrvatskoj loši te zauzimamo 98. mjesto u svijetu dok je ICT infrastruktura relativno dobra pa zauzimamo 39. mjesto. Po osobnom korištenju ICT segmenta smo na 44. mjestu dok je spremnost korištenja javnog sektora rangirano 49. mjestom.
|
Na konferenciji su bili prisutni članovi Izvršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti te Vijeća Udruženja za IT HGK, čelni ljudi vodećih IT tvrtki u Hrvatskoj, koji su sudjelovati u diskusiji.
U raspravi je istaknuto da je u ICT industriji uočljiv značajan rast tvrtki koji je iznosio oko 20 posto godišnje a problem u poslovanju predstavlja pored ostalog preskupa radna snaga.
Naglašena je nužnost daljeg razvoja poduzetničke i inovacijske klime jer imamo kreativan potencijal. Ukazano je na nedovoljno korištenje financijskih sredstava iz EU fondova. Nužna je afirmacija javno-privatnog partnerstva te jačanje uloge klastera, kampusa i tehnopolisa.
Izvoz treba jačati uz pomoć gospodarske diplomacije pri čemu su u brojnim slučajevima važne domaće poslovne reference.
Sudionici rasprave su rekli da je poželjno pokretanje velikih i složenih projekata koji će generirati nova tehnološka rješenja. Ljudski resursi mogu biti usko grlo budućeg razvoja i to treba eliminirati. Nužno je mlade kreativne ljude privući u našu ICT industriju kojima je na raspolaganju kvalitetan obrazovni sustav.
Ključne preporuke za rast i razvoj ICT industrije su : smanjiti udio opterećenja porezima i raznim davanjima cijene rada kako bi ICT sektor bio konkurentniji u međunarodnoj tržišnoj utakmici ; poticati visoko obrazovanje ICT radne snage i njihovo što brže integriranje u gospodarstvo ; omogućiti dostupnost interneta svima u formi temeljnog građanskog prava – tehnologija dostupna svima ; sistematizirati i organizirati strateške IT projekte središnje države uz transparentan odabir dobavljača, snažno poticati izvoz informatičkih proizvoda i usluga implementiranih na domaćem ili drugim tržištima.
|
|
 |
|