21.08.2012.
Suša na Balkanu razotkrila zanemarivanje poljoprivrede
Osvrćući se na posljedice suše, Reuters piše da zemlje na Balkanu plaćaju cijenu dugogodišnjeg zanemarivanja poljoprivrede. Hrvatska nema jasnu strategiju, svaka vlast mijenja zakone i – stručnjake
Vruće i suho vrijeme u istočnoj i južnoj Europi još je povećalo pritisak na svjetsko tržište žitarica, ionako pogođeno velikim štetama od suša u Sjedinjenim Državama, piše Reuters.
Tamošnji poljoprivrednici pogođeni su dugom sušom, posebno stoga jer zemlje regije nisu ulagale u irigacijske sustave i u dugoročnu poljoprivrednu strategiju.
Gubitak u Bosni i Hercegovini procjenjuje se na oko milijardu dolara, što je veliki udarac zemlji u kojoj poljoprivreda donosi petinu radnih mjesta i desetinu proizvodnje.
Trošak za susjednu Srbiju, u kojoj je prošle godine poljoprivreda obuhvaćala 12 posto bruto domaćeg proizvoda, je oko 2 milijarde dolara, a u Hrvatskoj oko 250 milijuna dolara.
"To je katastrofa", kaže Zoltan Pinkert, farmer u plodnoj hrvatskoj Baranji. "Sve je dobro rodilo, a onda je došla suša. Imali smo manje od deset posto kiše u usporedbi s normalnim godinama, a šteta na kukuruzu je 100-postotna."
Iako je balkanska regija navikla na suše, obično bi se od njih oporavili do iduće sezone. No, proizvođači u BiH kažu da ovako loše stanje nije bilo još od rata. Prijete blokadom prometnica ukoliko vlada ne plati naknadu za štetu i ne počne štititi domaću proizvodnju.
Sve vlade u regiji pritisnute su recesijom i tvrde da nemaju novca za ulaganje u modernizaciju poljoprivredne proizvodnje. Reuters piše da je najveći problem u neodgovarajućim poljoprivrednim politikama.
"Mi plaćamo nepostojanje sustavne poljoprivredne politike u zadnjih 20 ili čak 50 godina", kaže Damir Kovačević, koji predaje poljoprivredni marketing na Zagrebačkom sveučilištu. „Uvijek smo iznenađeni kada nas ljeti pogodi suša“. Svjetska banka smatra da balkanske zemlje imaju veliki poljoprivredni potencijal, ali im nedostaje infrastruktura i strategija.
"Bivša Jugoslavija imala je jedne od najnaprednijih sustava navodnjavanja i odvodnje", kaže Holger Kray iz Svjetske banke. "Nažalost, ovi sustavi su postupni propadali i to ne samo zbog nedostatka novca u budžetima, nego i čestih promjena u vodstvima ovih sustava."
Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže da će ove godine kukuruz biti dragocjen poput zlata. "Oporavak će trajati nekoliko godina za vinograde i voćnjake, a stočarstvo će također osjećati utjecaj godinama - zbog nedostatka stočne hrane", kaže Brlošić ističući da Hrvatska nema poljoprivrednu strategiju jer se zakoni mijenjaju sa svakom novom vlašću.
Sindikati sada traže smanjenje PDV-a na hranu, no vlada se tome odupire. Tračak nade za Hrvatsku je pristupanje EU sljedeće godine, čime će joj postati dostupni novci iz EU fondova za dugoročnu strategiju oživljavanja poljoprivrede. (Bankamagazin)
|
|
 |
|