13.09.2006. (Jolanda Rak Šajn)
Seljaci se boje visokih polica
Potučeni vinogradi na Pelješcu i Korčuli, povrće i voće u Zagrebačkoj, Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj županiji... samo su neke od katastrofalnih posljedica nevremena koje je hrvatskim poljoprivrednicima samo u kolovozu prouzročilo milijunske štete
U samo nekoliko minuta tuča, ponegdje i veličine šake, "ubrala" je sav njihov višemjesečni trud u Istarskoj županiji 11, u Splitsko-dalmatinskoj 14 milijuna kuna... I, premda su brojne županije i gradovi na svojim područjima proglasili stanje elementarne nepogode, štete, koje već osjećaju i krajnji potrošači, još se zbrajaju, a potom će i na saborski odbor, tvrde u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Novi zakon
Uostalom vrijeme je nepredvidivo, a sezona čak ni ona vinogradarska još nije gotova iako je, kažu u Ministarstvu, teško za očekivati kako bi ova godina mogla biti loša poput, primjerice, 2003. godine kad su poljoprivrednici prijavili čak 2,4 milijarde kuna šteta, a Račanova im je Vlada isplatila otprilike 400 milijuna.
Da se to slučajno ne bi ponovilo, Sanaderova Vlada pak od iduće godine sprema Zakon o elementarnim nepogodama, prema kojem bi se šteta isplaćivala samo poljoprivrednicima koji nisu u sustavu potpore, dok se Zakonom o državnoj potpori od poljoprivrednika u sustavu poticaja očekuje ugovaranje osiguranja. No, iako je u upisniku poljoprivrednih gospodarstava njih čak 163.000, od kojih oko 80.000 komercijalnih, procjenjuje se, naime, da ni ove godine u Hrvatskoj nije sklopljeno puno više polica osiguranja nego je to, primjerice, bilo lani - svega 1500.
Ministarstvo poljoprivrede, koje police osiguranja poljoprivrednika sufinancira sa 25 posto ukupnoga iznosa (najviše 250.000 kuna), tad je osiguravajućim kućama uplatilo 23 od ukupno uplaćenih premija od 92 milijuna kuna. Bogatiji gradovi i županije također sufinanciraju seljake, ponegdje i 50 posto. No, što je žalosno, tek se svaki 10.-12. poljoprivrednik odlučuje na osiguranje svoga truda premda "tvornica na otvorenom" ne daje nikakva jamstva i svakako je rizik.
Kad Bog (ne) da
Poljoprivrednike treba educirati! Nema više proizvodnje po sistemu "kako Bog da". Zbog elementarne nepogode uvijek su se isplaćivale mizerne odštete, zbog kojih se vodio tihi rat s mjerodavnima. No, danas je sasvim sigurno da se bez osiguranja ne može poslovati. Gdje god je pala tuča, 100-postotna je šteta jer nitko neće kupiti oštećenu salatu i kupusnjače, čak ni za industrijsku preradu tvrdi Zlatko Zagorec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, objašnjavajući kako proizvodnja povrća nije dugotrajni nasad poput voćarskih ili poljoprivrednih površina da bi se podizale zaštitne mreže. No, povrćari koji se tuže na sušu ne moraju niti poslovati ako nisu u stanju dovesti vodu do svojih poljoprivrednih površina, smatra Zagorec.
|
Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, kaže kako se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji još nije zbrojila šteta od suša na jesenskim kulturama, a poljoprivrednici već zdvajaju nad novima kukuruzu, suncokretu i soji, koje je poharala tuča. Štete su goleme. No, to je još jedna pouka kako sve što je u sustavu poticaja treba biti osigurano tvrdi Grivičić te ističe da su police osiguranja visoke.
Primjerice, osiguranje 50 hektara pšenice i uljane repice za tri najkritičnija mjeseca (ljeti) iznosi oko 20.000 kuna. No, uz subvenciju države, gradova i županija, svota koja preostaje seljaku da plati podnošljiva je, a u slučaju totalnih šteta odšteta nije zanemariva. Za 250 tona mogućih prinosa i prosječnu otkupnu cijenu za površinu oko 50 ha bilo bi mu isplaćeno najmanje 250.000 kuna odštete dok se za neosiguranu proizvodnju ove godine mogao "ušićariti" tek nešto niži prag referentnog prinosa kako bi se poljoprivrednicima isplatili poticaji.
Kad bi više seljaka osiguravalo svoje urode, i police bi bile povoljnije. K tome, osiguravajuća praksa u nekim je državama EU već otišla tako daleko da osiguravatelji, umjesto države, vode brigu i o protugradnoj obrani napominje Grivičić.
Izvor: Vecernji.net
|
|
 |
|