25.04.2012.
Država i banke moraju preuzeti više rizika za kredite
Podjela rizika u kreditiranju gospodarstva je smjer u kojem idu država i banke, posebno nakon najnovijih mjera HNB-a. Niska potražnja za kreditima veliki je problem, kao i nedovoljno kvalitetna jamstva, a posebno je problematičan segment malih i srednjih poduzetnika, čulo se na današnjem okruglom stolu magazina Banka „Koga će banke kreditirati” održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Jedan od načina da se hrabrije krene u kreditiranje gospodarstva je model u kojem će se u preuzimanje rizika više uključiti HBOR i HAMAG. Taj je model u pripremi, a uskoro će biti predstavljen i bankama.
Svaki peti kreditno sposoban
Predsjednik Uprave Banco Popolare Croatia Goran Gazivoda, zadovoljan je ovom najavom, ali kaže kako je važno i adekvatno odrediti cijenu preuzimanja rizika. Realizaciju prvih takvih kredita očekuje krajem godine.
Gazivoda je naveo i zabrinjavajući podatak da je u Hrvatskoj tek 20% kompanija kreditno sposobno, odnosno u stanju vraćati dug. Zbog toga je 2012. za banke godina inventure, u kojoj se potraživanja trebaju usporediti s realnim stanjem. Dojam je, kaže, da će ova godina biti još teža nego lani.
"Banke koje posluju u Hrvatskoj su univerzalne, što znači da se osim kreditiranjem bave upravljanjem depozitima, pa moraju brinuti o stabilnosti i sigurnosti. Kako bi olakšali kriterije za poduzetnike potrebna je podjela rizika i vlastiti kapital poduzetnika. To je put prema popuštanju kreditnih uvjeta", smatra direktor poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke Nenad Mećava.
Navodi problem niske potražnje za kreditima, posebno je malo kvalitetnih projekata u SME segmentu, a i same banke za svoje komitente traže kupce radi oživljavanja gospodarstva.
Izvoznici – prava bankarska priča
Proizvodnja i izvoz su područja na koje se banke trebaju koncentrirati, naglašava Gazivoda, posebno zbog toga što je među poduzetnicima samo 7% izvoznika, a oni ostvaruju 40% ukupnih prihoda svih poduzetnika.
Banke trenutačno financiraju većinom velike kompanije, dok se male i kompanije srednje veličine muče s održavanjem likvidnosti i nisu kandidati za kreditiranje investicija.
"Bankari moraju znati i razumjeti područje koje financiraju, a mi vidimo potencijal u energetici, energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije. U našoj strategiji kreditiranja su i proizvodnja i izvoz, infrastruktura te agro financiranje", rekao je Vladimir Kristijan, direktor Sektora gospodarstva Erste banke koja bilježi brži rast kredita gospodarstvu od ostalih banaka.
|
Doživljaj poduzetnika
Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK (osnovan ove godine) kazala je da su poduzetnici gladni, unatoč 'dobrim ponudama' i poticajima od strane financijskih institucija.
Najviše problema imaju poduzetnici početnici, koji imaju ideju, ali je rijetko koja banka za njih spremna uzeti jamstvo HAMAG-a, zatim kompanije u rastu kojima je potreban impuls, no s obzirom na to da posluju s gubitkom, ne mogu doći do novih sredstava.
Treći primjer su izvoznici, kojima su za pripremu i provedbu projekata potrebna velika sredstva do kojih teško dolaze.
Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV-a, slaže se da bi podjela rizika pojačala 'krvotok' gospodarstva, pogotovo jer su sada garancije za kredite prestroge. Predlaže smanjivanje administrativnih prepreka koje 'guše' poduzetničko poslovanje.
Kreće oporavak investicija
Hrvoje Galičić, pomoćnik direktora Sektora kreditiranja HBOR-a, za ovu godinu najavljuje kamate za investicije već od 1% te kaže da su konačno vidljivi pomaci prema kreditiranju ulaganja.
Za obrtna sredstava posljednjih godina išlo je i više od 75% sredstava HBOR-a, ali sada postoje naznake da će se povećavati potreba za kreditiranjem investicija.
Poduzetnici mogu računati i na programe Ministarstva poduzetništva i obrta, rekla je načelnica Sektora za inovacije, nove tehnologije i financijske institucije Ministarstva poduzetništva i obrta Tatjana Kovač Klemar.
Riječ je o programima za konkurentno poduzetništvo (15 projekata vrijednosti 115 milijuna kuna), povoljno financiranje i jamstva, sa 113,4 milijuna kuna, projekt obrazovanja za poduzetništvo i obrtništvo sa 18 milijuna kuna te unapređenje poduzetničke infrastrukture s predviđenih 56,5 milijuna kuna.
Na okruglom stolu predstavljeno je specijalno izdanje Banke Svijet financija, pripremljeno u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom.
|
|
 |
|