20.06.2008.
Dug središnje države krajem ožujka 112,1 milijarda kuna
Unutarnji je dug države iznosio 64,5 milijardi kuna, a inozemni 47,6 milijardi kuna
Dug središnje države krajem ožujka ove godine iznosio je 112,1 milijardu kuna, što je 1,9 milijardi kuna ili 1,7 posto više nego godinu dana ranije.
Prema podacima Hrvatske narodne banke u prvom tromjesečju ove u odnosu na kraj prošle godine ukupan je dug pak povećan za svega 133 milijuna kuna, uz porast unutarnjeg i smanjenje vanjskog zaduženja središnje države.
Tako je unutarnji dug porastao za 1,49 milijardi kuna ili za 2,4 posto te je na kraju ožujka ove godine iznosio 64,5 milijardi kuna, što predstavlja 57,5 posto ukupnog zaduženja središnje države.
Istodobno je inozemni dug središnje države u prva tri mjeseca ove godine smanjen za 1,36 milijardi kuna ili za 2,8 posto, tako da je koncem prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosio 47,6 milijardi kuna. U ukupnom dugu središnje države inozemno zaduženje čini 42,5 posto.
Podaci HNB-a pokazuju da je na povećanje unutarnjeg zaduženja u prvom tromjesečju utjecao porast duga Republike Hrvatske za 1,35 milijardi kuna, dok je zaduženje republičkih fondova povećano za 149 milijuna kuna.
U unutarnjem dugu RH sa dvije trećine ili 38,5 milijardi kuna su zastupljene obveznice.
Smanjenje inozemnog duga središnje države u prva tri mjeseca ove godine pak rezultat je smanjenja inozemnog duga Republike Hrvatske za 1,36 milijardi kuna, na što su najviše utjecale otplate dospjelih obveza Pariškog i Londonskog kluba. Inozemni dug republičkih fondova povećan je za svega nešto više od tri milijuna kuna.
Umjesto ranije planiranog inozemnog zaduženja u svibnju je Ministarstvo financija postiglo dogovor sa domaćim poslovnim bankama o kreditnom aranžmanu u visini 750 milijuna eura namijenjenom za refinanciranje otplata inozemnog i tuzemnog javnog duga predviđenih Državnim proračunom za 2008. godinu.
Tim je dogovorom, kako je tada priopćeno iz Ministarstva financija, osigurana puna usklađenost monetarne i fiskalne politike u minimiziranju negativnih učinaka krize i nestabilnosti svjetskih financijskih tržišta.
Temeljem takvih kretanja, u strukturi duga središnje države, po ocjeni analitičara Hrvatske gospodarske komore iz najnovijih "Gospodarskih kretanja", i nadalje treba očekivati jačanje udjela unutarnjeg duga uz smanjivanje udjela inozemnog zaduženja.
Ukupno izdana državna jamstva pak iznosila su krajem ožujka ove godine 16,9 milijardi kuna, što je za 461 milijun kuna manje nego na kraju prošle godine.
Od toga se 9,5 milijardi kuna ili 56,2 posto odnosi na inozemna, a 7,4 milijarde kuna ili 43,8 posto na domaća jamstva. (H)
|
|
|
|