07.07.2011.
Forum: Monetarna politika treba biti aktivnija
„Hrvatska je fiskalna politika bila neodgovorna i populistička, te je uz rigidnu monetarnu politiku stradao realni sektor. Takve su okolnosti potaknule skupinu gospodarstvenika, ponajprije izvoznika, da organiziraju ovu konferenciju i pokrenu raspravu o položaju monetarne politike u sklopu ukupne gospodarske politike. Industrijska proizvodnja Hrvatske je manja nego što je bila prije 26 godina, a izvoz roba je tek 19 posto BDP-a. Hrvatska sporije izlazi iz krize, a dolaze i novi problemi, pitanje konkurentnosti, a i gubitak pogodnosti na tržištima regije“, rekao je Nadan Vidošević prilikom otvaranja međunarodnog ekonomskog foruma „Monetarna politika u procesu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju“ koji se, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, održao u četvrtak u Zagrebu.
„Uvijek smo se pozivali na MMF kao na glas zdravog razuma. Ovo je prvi put da nam MMF kaže da ne radimo dobro. Iako nam se čini da smo daleko od Grčke ili Portugala, naši su trendovi zabrinjavajući“, istaknuo je Vidošević dodavši da želi da Hrvatska stvori model uspješnog i održivog razvoja.
Cilj je foruma bio pokrenuti raspravu o položaju monetarne politike u sklopu ukupne gospodarske politike, posebice u okolnostima aktualnog trenutka hrvatskoga gospodarstva te u sklopu procesa ulaska u Europsku uniju. Namjera je HGK, putem iskustava drugih europskih zemalja i razmjene stručnih mišljenja, pomoći Hrvatskoj i njezinim poduzetnicima da što spremnije uđu u EU i poslije u EMU.
Ministrica financija RH Martina Dalić je naglasila važnost rasprave o gospodarskoj, a to znači i monetarnoj politici, uloga koje je i smanjivanje oscilacija i amplituda poslovnog ciklusa.
„Ne možemo se oslanjati samo na preporuke međunarodnih institucija, bilo bi to prihvaćanje suviše pojednostavljenih zaključaka. Hrvatska nije ni Kina ni SAD, tu ne vrijede mainstream ekonomske teorije, u tu zamku upadaju i institucije čije znanje ne dovodim u pitanje. Hrvatska ima malu, otvorenu i visokoeuriziranu ekonomiju“, naglasila je ministrica Dalić.
„Mainstream ekonomska teorija može preporučiti da HNB poveća ponudu novca, a u primjeru Hrvatske udio kunske novčane mase u ukupnim likvidnim sredstvima iznosi tek 20 posto. HNB ima utjecaj tek na mali udio ukupnih likvidnih sredstava“, kazala je ministrica Martina Dalić.
Izaslanik predsjednika RH te pomoćnik savjetnika za pitanja političkog sustava Vladimir Lončarević je istaknuo važnost monetarne politike kao svojevrsne četvrte vlasti.
|
Kad imamo svoju valutu, važno je kako postupamo s njom osobito radi jačanja hrvatskoga gospodarstva, njegove konkurentnosti u svijetu, ali i životnog standarda građana.
Guverner Središnje banke Mađarske Andras Simor je naglasio razmišljanja o monetarnoj politici iz mađarske perspektive. Kriza je pokazala da pripadnost euro zoni ne štiti od nestabilnosti.
Stoga je važno otkriti koji monetarni režim najviše odgovara zemljama koje namjeravaju ući u euro zonu. Naveo je primjer zemalja kao što su Grčka, Španjolska i Portugal, koje su tradicionalno s višim stopama inflacije nego što je to u središnjim zemljama EU-a te s realno i nominalno većim kamatnim stopama.
Usvajanjem eura pojavili su se niža kamatna stopa te prilagođavanje kamata i inflatorne stope. Posljedica toga je širenje ulaganja i potrošnje.
Struktura razvoja bila je temeljena na uslužnom sektoru i graditeljstvu, rekao je Simor te je naveo i iskustva zemalja središnje i istočne Europe, koje su imale dva izbora – ciljanu inflaciju ili mješoviti pristup, kao što su Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, odnosno upravljanje valutnim tečajem – Bugarska, Estonija, Litva itd.
Kod politike ciljane inflacije proces je duži i bolniji, ali te se zemlje lakše prilagođavaju, rekao je Simor istaknuvši da je u Mađarskoj bio primijenjen mješoviti pristup. Stabilnost cijena je nužna, ali ona nije dostatan uvjet za makroekonomsku stabilnost, a važan čimbenik je i fiskalna politika, rekao je Simor.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci dr. sc. Dragoljub Stojanov smatra da je u Hrvatskoj ekonomska politika zarobljena liberalizmom i kvazi monetarizmom.
Postoje iluzije o neoliberalnoj ekonomiji, o tome da nominalna konvergencija vodi onoj realnoj, kao i o tome da slobodna trgovina vodi realnoj konvergenciji, rekao je Stojanov dodavši da je iluzija i to da klasičan koncept vodi razvoju, a da je inflacija neprijatelj razvoja i rasta, zatim iluzija stabilnog tečaja itd.
U Hrvatskoj se primijenio kvazi monetarizam te deindustrijalizacija, što je zemlju približilo grčkom sidromu ili Indiji iz 19. stoljeća. Poduzeti se može ili interna devalvacija, odnosno deflacija, ili devalvacija i aktivna ekonomska monetarna politika. Hrvatska s deflacijom postaje kolonija i periferija bez razvoja, smatra dr. Stojanov.
Ugledni slovenski odvjetnik, ekonomist i političar prof. dr. sc. Jože Mencinger, je istaknuo da je Slovenija imala plivajući tečaj od samog početka radi smanjivanja rizika od deprecijacije valute. Sada su bez monetarne politike jer su članica EU i monetarne Unije.
Slovenija je bila uspješna do 2004. godine s godišnjim rastom od četiri posto. Zatim se sve promijenilo, nasljeđe samoupravljanja je nestalo, radnike je zamijenila fleksibilna radna snaga te je stvoreno virtualno blagostanje.
|
Novac se počeo pozajmljivati u inozemstvu te se neto dug s nula eura u tri godine povećao na 10 milijarda eura. Tvrtke su postale ovisne o kreditima, o velikom zaduživanju, vanjskom zaduživanju bankarskog sektora, a u državi se nisu mogle provesti reforme. Sada je Slovenija u fazi oporavka, stanje u industriji se popravlja, zaustavljeno je povećanje stope nezaposlenosti, a inflacija je niža nego u euro zoni.
Priznati poljski stručnjak, prof. dr. sc. Dariusz Rosati, je govorio o poljskoj monetarnoj politici, koja je također imala mješoviti pristup, što nije bilo previše uspješno.
No, 1998. godine Poljska se okrenula prema ciljanoj inflaciji, što je bila vrlo dobra odluka, s 13,2 posto u 1998. godini inflacija je 2003. prije ulaska Poljske u EU bila tek dva posto.
U razdoblju krize prestao je dotok kapitala, tečaj je bio slobodan, a u šest je mjeseci deprecijacija iznosila 40 posto, ali se valuta brzo oporavila.
To je izvoznicima pomoglo da zadrže likvidnost, rekao je Rosati dodavši da je godišnja korist od ulaska u euro zonu 1,5 do dva posto BDP-a, a konkurentnost se ne može postići devalvacijom, već strukturnim reformama.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Ivan Lovrinović, je naglasio da zagovara alternativnu ekonomsku i monetarnu politiku Hrvatske. Potrebno je vratiti hrvatski monetarni suverenitet te sljedećih desetak godina maksimalno iskoristiti monetarni sustav.
Hrvatska treba prihvatiti euro tek kada za to bude spremna, kazao je dr. Lovrinović naglasivši korake koje je potrebno poduzeti.
Potrebno je izdati investicijske državne obveznice (pr. hidroelektrana Ombla), provesti proces resuverenizacije, pokrenuti kreditiranje banaka u kunama, umjesto deviznog tečaja treba ciljati inflaciju, formirati referentne kamatnjake (diskontni i repo), ukinuti valutnu klauzulu, koristiti selektivnu kreditnu politiku, u proces demokratskog odlučivanja uključiti HNB, a monetarna politika treba biti podređena, a ne nadređena ukupnoj gospodarskoj politici.
|
|
 |
|