26.09.2012.
Vujčić: Uvođenje eura je mač s dvije oštrice
Za ulazak u eurozonu moramo provesti strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju, smatra guverner HNB-a. Ulaskom u eurozonu očekuje se pad kamatnih stopa, što se treba mudro koristiti, a ne povećavati proračunski deficit
U Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa u utorak je održan panel na kojem je, između ostalih, sudjelovao i novopečeni guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, piše Poslovni dnevnik.
Guverner Boris Vujčić rekao je kako se Hrvatska početkom 2000-tih godina suočila s visokim stopama rasta, no one su na tadašnjem stupnju razvoja bile neodržive.
Rast je bio potaknut osobnom potrošnjom i državnim investicijama, a to je zapravo rast na teret vanjske zaduženosti, rekao je. Istaknuo je kako su kamatne stope u mnogim zemljama pale nakon što bi ušle u eurozonu. Kao uzrok toga, guverner navodi efekt kredibiliteta.
Smatra kako novac treba uložiti u produktivne stvari, a ne u neproduktivni sektor. Zemlje se sada suočavaju s krizom pa je potrebno napraviti neke rezove da bi se vratilo povjerenje investitora te provesti procese fiskalne konsolidacije kako bi se tržište oporavilo.
Guverner je naglasio i kako su uzroci krize u različitim zemljama posve različiti. Kao neke od različitih uzroka navodi neproduktivnost, zaduženost, nekonkurentnost, krizu bankarskog sustava i slično.
Daje primjer Irske gdje je cijela kriza zapravo izazvana financijskom krizom bankarskog sektora. Guverner smatra kako nema monetarne unije bez nekog oblika fiskalne unije.
|
Dodaje kako su banke postale ranjive zbog krize ponajprije zato jer je glavni klijent banaka u svakoj zemlji država pa ako se država nalazi u problemima to se, naravno, prelijeva i na poslovanje samih banaka.
Smatra kako je jedan od problema eurozone i rascjepkanost bankarskog tržišta i preniska razina integracije banaka. Upozorava kako ulaskom zemlje u eurozonu uvjeti kreditiranja postaju bitno drugačiji.
Navodi primjer zemalja sa sasvim različitim kamatnim stopama, a prilično istom razinom kreditnog rizika.
Naglašava i kako je pad kamatnih stopa, koji bi trebao uslijediti nakon ulaska zemlje u eurozonu, 'mač sa dvije oštrice', a Hrvatska bi tu morala učiti iz primjera drugih zemalja. Istaknuo je kako su zemlje poput Grčke krivo iskoristile tu blagodat, pa su, umjesto produktivnih investicija, financirali povećanje proračunskog deficita.
Eurozona u fokusu
Kao temelje monetarne unije, guverner navodi tri stvari: zajedničku superviziju banaka (banka u Frankfurtu preuzela bi nadzor nad svim središnjim bankama u zemljama članicama), potom zajednički sustav rješavanja problema i rezolucijske mehanizme, ali i objedinjenje osiguranja depozita.
Zaključuje kako Hrvatska ima ogromne interese da se problemi u eurozoni što prije riješe i to prvenstveno iz nekoliko razloga. Prvi je da kamatne stope u Hrvatskoj ovise o onome što se događa u eurozoni. Zatim, zemlje u eurozoni glavni su vanjsko-trgovinski partneri Hrvatske, što utječe i na stopu rasta BDP-a.
Kao treći razlog navodi činjenicu da većina banaka koje dominiraju na hrvatskom tržištu dolazi iz eurozone, odnosno njihove banke majke, koje ujedno i diktiraju uvjete poslovanja banaka u Hrvatskoj. Kao jedan od razloga naveo je i visoku razinu euroizacije u Hrvatskoj pa je stoga vrlo bitno što će se događati u eurozoni jer je s time povezan i valutni rizik.
|
Stoga će na ulazak Hrvatske u eurozonu biti određen dvjema determinantama, navodi guverner. Prva se odnosi na daljnji razvoj događaja u eurozoni, što će odrediti i brzinu ulaska Hrvatske u tu uniju, a druga determinanta su događaji unutar same zemlje.
Kako bismo što prije ušli u eurozonu, moramo provesti strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju, a dodao je i kako rješenje krize u eurozoni nije štampanje novca.
Teške odluke koje su se odgađale godinama sada su na političarima koji trebaju u vrlo kratkom roku pronaći rješenje, zaključio je guverner.
Dalić: Privatni sektor i državni kapitalizam su različite stvari
Svoje je stajalište, ne baš optimistično, prva iznijela bivša ministrica financija, Martina Dalić. Ona je istaknula kako je Hrvatska jedna od nekoliko europskih država koje od početka financijske krize pa do danas nisu uspjele prijeći na pozitivnu razinu, odnosno ostvariti pozitivne stope rasta.
Dalić smatra kako se naša zemlja još uvijek nalazi u tranziciji pa se društvo nije prilagodilo ni prihvatilo pravila koja tržišna ekonomija nameće.
U tom se kontekstu postavlja i pitanje državne uloge. Naime, tržišna ekonomija zasniva se na privatnoj inicijativi, a kod nas se i dalje previše očekuje od države koja je glavna tema svih rasprava.
Privatni sektor i državni kapitalizam dvije su različite stvari, a mi moramo konačno odlučiti u kojem smjeru želimo ići, naglasila je Dalić te dodala kako se izlaz iz krize traži kroz državne investicije, a to nije produktivno jer stvara makroekonomske neravnoteže.
Zbog toga pitanje konkurentnosti privatnog sektora ostaje u sjeni. Kao problem hrvatskog ekonomsko-političkog okruženja istaknula je i tzv. 'a priori' stavove koje mnogi zauzimaju bez detaljnijih razmatranja problema.
Naglasila je i kako su se danas najveći zagovornici davanja autocesta u koncesiju prije samo godinu dana žestoko protivili takvim odlukama. Države na tržištu Europske unije bit će naši partneri, ali istodobno i konkurenti, ukoliko nismo upoznati s pravilima koja tamo vladaju to će nam stvoriti velike poteškoće, zaključila je Dalić.
Prka: Rokovi za potraživanja prekratki
Bivši ministar financija Božo Prka smatra kako je teško upravljati ekonomijom u uvjetima eksternih šokova. Istaknuo je kako vanjska percepcija eurozone itekako utječe na kretanje kapitala i ostalih pokazatelja u maloj zemlji kao što je Hrvatska.
|
Prka je naglasio kako su ekonomija i njeni zakoni uvelike vezani za očekivanja, špekulacije i psihološke pretpostavke.
Rekao je da je Hrvatska krizu dočekala s relativno stabilnim bankarskim sustavom, a hrvatske banke i općenito cijeli bankarski sustav su visoko kapitalizirani, bankarski je sustav vrlo likvidan, no to stvara svojevrsnu zamku za HNB.
Naglasio je kako banke danas imaju velike probleme s visokim udjelom loših kredita, a u krizi je velik broj poduzeća izgubio svoj kapital.
Ukratko se osvrnuo i na novi zakon o financijskom poslovanju te rekao kako su rokovi 'pretvrdi', odnosno prekratki jer smatra da 30 dana nije dovoljno da bi se naplatilo potraživanje. "To su iznimno visoko postavljeni kriteriji, pa su stoga i vrlo teško ostvarivi", smatra Prka. (Poslovni dnevnik)
|
|
 |
|