24.05.2010.
Istočna Europa u čekaonici za eurozonu
Više od desetljeća zemlje srednje i istočne Europe gledale su na ulazak u eurozonu kao nagradu vrijednu odricanja. Sada kada je Europska monetarna unija u krizi te se države nalaze u čekaonici i polako gube nadu da bi im euro bio od pomoći, te razmatraju da li bi uopće pristupili eurozoni
Više od desetljeća zemlje srednje i istočne Europe (SIE) gledale su na ulazak u eurozonu kao nagradu, tj. kao sigurno utočište vrijedno odricanja, piše u ponedjeljak londonski The Financial Times.
Sada kada je Europska monetarna unija (EMU) u krizi države SIE nalaze se u čekaonici i polako gube nadu da bi im euro bio od pomoći i razmatraju da li bi uopće pristupili eurozoni.
Visoki politički dužnosnici sada tvrde kako im za članstvo u eurozoni treba više vremena, ali da ne odustaju od pristupanja.
Jasno, ukoliko sadašnje članice dovedu u red sadašnje stanje u monetarnoj uniji. Iako njihov proklamirani entuzijazam se može činiti iznenađujući jer 15 članica EMU-a mora izdvojiti znatna novčana sredstva za pomoć 16 članici - Grčkoj.
Tako će se Slovenija najvjerojatnije morati zadužiti kako bi dala Grcima potrebna sredstva. Primjerice, da je Hrvatska članica Europske unije i eurozone, udio u pomoći Grčkoj iznosio bi oko tri milijarde kuna.
No, nije samo Grčka u problemima već još i Španjolska, Portugal i Irska. To dodatno otežava njihov položaj jer ulaskom u EMU-u te zemlje nemaju mogućnost devalvirati nacionalnu valutu čime bi ublažili krizu.
Stoga moraju provesti mjere za 'unutrašnu devalvaciju, što znači smanjenje plaća i proračunske potrošnje, odnosno socijalnih davanja za najugroženije.
S time da su antikrizne mjere tri baltičke zemlje - Estonije, Litve i Letonije - bile još i bolnije jer su njihove nacionalne valute vezane uz euro. Među njima najgore je prošla Letonija čije se gospodarstvo lani smanjilo za 25 posto.
S druge strane zemlje čije valute ' slobodne plivaju' poput Poljske i Češke su se, zbog problema s eurom, situacijom okoristile.
Tako je poljski realni efektivni tečaj pao za 20 posto u vremenu od 2008. do 2009. godine čime se povećala kompetitivnost poljskog gospodarstva, a ta je zemlja jedina u Europi izbjegla recesiju. Gospodarstvo Poljske lani je poraslo tek nešto manje od dva posto.
Osim toga, istočnoeuropske zemlje izvan eurozone - Rumunjska, Letonija i Mađarska - čim su počeli ekonomski problemi zatražile su pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda, a time su spriječile daljnje širenje krize.
Za razliku od njih, Grci su korali čekati nekoliko mjeseci da bi se članice eurozone dogovorile oko pomoći, a na kraju je sve jedno morao urgirati MMF.
Nakon svega pitanje koje se postavlja jest zašto novije članice EU-a svejedno žele ući u eurozonu?
|
Prije svega zato što smatraju da su njihove nacionalne valute (pre)male da bi 'živjele' samostalno. Prema riječima Julije Kiraly, zamjenice guvernera Mađarske narodne banke, tamošnje je gospodarstvo premalo, valuta također nije bitna na globalnom tržištu, pa stoga svoju budućnost Mađari vide u članstvu u monetarnoj uniji.
U sličnoj situaciji je i Hrvatska. Iako još nije članica EU-a, visoka razina inozaduženja jest u eurima pa članstvo u eurozoni se nameće kao rješenje jer je kuna vezana uz euro. U sličnoj situaciji je i Bugarska kojoj je najveći napor u krizi bilo zadržavanje odnosa između nacionalne monete i eura.
Dodatni vjetar u leđa državama-aspirantima za ulazak u EMU stigao je iz Bruxellesa kada je Estonija dobila podršku Europske komisije da uđe u eurozonu u siječnju sljedeće godine.
Podrška Estoniji ne čudi jer je u toj baltičkoj zemlji lani proračunski deficit iznosio 1,7 posto, a odnos BDP-a i inoduga 7,2 posto, a to je puno ispod traženog. Naime, proračunski deficit članica eurozone smije iznositi tri posto, a vanjski dug 60 posto BDP-a.
Također, osam država srednje i istočne Europe trenutno stoji puno bolje negoli članice eurozone. Jedine dvije zemlje koje su sumnjičave oko prihvaćanja eura su Poljska i Češka.
Poljski premijer Donald Tusk je tako prošli tjedan izjavio kako euro nije prioritet njegove vlade jer se trenutno muče s problemima proizašlim iz grčke krize. Češki dužnosnici se još uvijek nisu izjasnili. (Bankamagazin)
|
|
 |
|