27.06.2010.
Analiza: Samo Hrvatska ima kreditni minus
Zemlje regije, Albanija, Bugarska, Rumunjska, Makedonija i Srbija, imale su prošle godine naglo usporavanje kredita privatnom sektoru, ali su sve, za razliku od Hrvatske, zabilježile kakav takav kreditni plus, pišu za Banku analitičari Narodne banke Makedonije Jane Bogoev i Neda Popovska-Kamnar
Posljedice globalne financijske krize pokazale su se na ekonomijama Jugoistočne Europe u pravom svjetlu tijekom 2009. i to se najbolje vidjelo na kreditnoj aktivnosti.
Na strani ponude pojavila su se ograničenja zbog smanjenih izvora financiranja dok su rizici naplate kredita stalno rasli.
Ujedno su na strani potražnje nastali problemi zbog pada osobnih dohodaka, te porasta tržišne i financijske neizvjesnosti. Pad kredita bio je neizbježan.
Kako za srpanjsko izdanje magazina Banka pišu analitičari odjela istraživanja Narodne banke Makedonije Jane Bogoev i Neda Popovska-Kamnar, u takvim okolnostima Rumunjska bilježi samo 1,5-postotni rast kredita privatnom sektoru, Bugarska i Rumunjska po 3,5 posto, a Srbija tijekom 2009. svoj rast usporava na 16 posto.
U Hrvatskoj je zbog smanjenja kreditnih aktivnosti banaka privatnom sektoru prošle godine zabilježeno negativnih 0,8 posto.
|
Autori podsjećaju kako su krediti banaka osnovni izvor financiranja korporativnog sektora i sektora građanstva zemalja Jugoistočne Europe te da je značaj kreditiranja posebno bio naglašen u razdoblju tzv. kreditnog buma.
Kreditna ekspanzija bila je vidljiva u razdoblju 2004.-2008. u svim spomenutim zemljama, osim u Hrvatskoj što autori objašnjavaju ranijim početkom rasta kredita privatnom sektoru u našoj zemlji koji je onda prekinut bankarskom krizom 1998.-1999. Hrvatska je, istina, imala visoki kreditni rast i 2002. s godišnjom stopom iznad 30%, a nakon toga dolazi do usporavanja da bi 2008. zabilježila rast od 12%.
U Albaniji je npr. registrirana najviša stopa rasta kredita od 75 posto 2005. godine. Prema godišnjem izveštaju Centralne banke Albanije visok kreditni rast za tu godinu rezultat je pozitivnih makroekonomskih performansi gospodarstva, razvoja financijskog sustava i povećanja konkurencije u bankarstvu.
U Bugarskoj je 2006. registrirana najintenzivnija kreditna ekspanzija s godišnjom stopom od 64%, a slična kretanja zabilježena su u Rumunjskoj 2006.-2007. godine, kada je stopa rasta kredita premašila 50%.
U Srbiji su krediti 2005. porasli oko 50%, a godinu kasnije intenzitet se smanjuje. Usporavanje kreditnog rasta tijekom 2006. povezano je s promjenama u režimu monetarne politike čiji je cilj sprečavanje rasta inflacije. Efekt je smanjenje kreditne aktivnosti banaka s godišnjom stopom rasta od svega 16%, no oživljavljanje gospodarstva i bankarskih aktivnosti tijekom 2007. i 2008. dovodi do rasta kredita iznad 30%.
Makedonija 2006. ima rast kredita od 30%, a maksimum od 39% dostiže 2007. godine. I tad, na maksimumu, stopa rasta kredita niža je nego u Albaniji, Bugarskoj ili Srbiji, pa je zaključak da je u analiziranom razdoblju u regiji naslabiji rast kredita imala Makedonija.
Kao jedan od indikatora kreditne ekspanzije i stupnja razvoja financijske intermedijacije koristi se udjel kredita u BDP-u. Kod svih zemalja Jugoistočne Europe tijekom 2004.-2009., registriran je kontinuiran porast udjela kredita privatnog sektora u BDP-u, a najviše kod Bugarske i Hrvatske.
U Makedoniji, Rumunskoj i Srbiji, ovi odnosi se kreću između 40% i 44%, a najniži stupanj ima Albanija: udjel kredita u BDP-u je 37% u 2009.
|
U regiji još uvijek nema pouzdanih naznaka oporavka kreditnog tržišta. Ekonomisti najčešće navode da će se to dogoditi tek tijekom 2011. godine, a Bogoev i Popovska-Kamnar u svojoj analizi ne navode kad bi se to moglo dogoditi.
Samo zaključuju kako se s postupnom stabilizacijom financijskog sektora i oporavkom pojedinih zemalja u narednom razdoblju može očekivati rast kreditne aktivnosti banaka, ali s manjim intenzitetom nego što je to bilo prije krize 2009. godine. (Bankamagazin)
|
|
|
|