14.07.2010.
Erste: Rast potrošnje u regiji do 2,5 posto u 2011.
SEE regija predvodit će u globalnoj konkurentnosti radne snage zbog niskih troškova rada, navodi se u analizi Erste grupe o potrošnji kućanstava u regiji
Potrošnja u zemljama regije Jugoistočne Europe (SEE) snažno će ovisiti o rastu raspoloživog prihoda, za kojeg očekujemo da sljedeće godine u regiji na godišnjoj razini realno poraste za oko 1 do 2,5 posto, podržavajući tako rast stope BDP-a.
Jedina iznimka je Rumunjska, u kojoj će viša stopa inflacije (uslijed više stope PDV-a) realne raspoložive prihode sljedeće godine sniziti za 0,8% na godišnjoj razini, navodi se u novoj analizi Erste grupe o potrošnji kućanstava u zemljama SEE regije.
“Zbog toga očekujemo postupno balansiranje gospodarskoga oživljavanja koje je trenutno vođeno samo rastom izvoza. Nadalje, održivi omjeri štednje i omjeri neto zaduživanja i kreditiranja trebali bi rast potrošnje u SEE učiniti manje osjetljivim u godinama koje dolaze”, procjenjuje Juraj Kotian, suvoditelj Makroistraživanja za SEE u Erste grupi.
Međunarodna trgovina u porastu
Usporavanje vanjske trgovine u kasnoj 2008. i 2009. pogodilo je uglavnom izvozno orijentirana gospodarstva kao što su slovačko, mađarsko i češko.
Nakon što je doseglo dno u prvome tromjesečju 2009, izvozne statistike mnogih zemalja SEE posljednjih mjeseci pokazuju dvoznamenkasti rast na godišnjim razinama te je upravo izvoz trenutno glavni stup gospodarskog oporavka, iako je još uvijek ispod razine prije krize, navode Erste nalitičari.
Zaključuju kako je hitna potreba fiskalne konsolidacije u EU povećava zabrinutost za buduću snagu oporavka koji počiva na izvozu.
Realna konvergencija dohotka viša je i manje volatilna u usporedbi s nominalnim BDP-om te je dosegnula oko 50% - 80% prosjeka EU.
Unatoč mnogo bržem nominalnom rastu u zemljama SEE nego u naprednim gospodarstvima, BDP po glavi stanovnika u eurima ostaje daleko ispod BDP-a po glavi u naprednim gospodarstvima, dosežući tek oko petine ili polovine prosjeka eurozone (gledano prema euru po tržišnim deviznim tečajevima).
|
Također, unutar regije postoje velike razlike, pa je tako Češka najbogatija zemlja u regiji, dok su Rumunjska, Srbija i Ukrajina na suprotnome kraju ljestvice.
Ipak, za kućanstva je važniji BDP prema paritetu kupovne moći izračunatom prema deviznom tečaju nego BDP u eurima, jer on odražava razlike u razinama cijena pojedinih nacionalnih gospodarstava te prigušuje učinak promjenjivih tržišnih deviznih tečajeva na kupovnu moć (osim ako se ne odraze dalje na potrošačke cijene).
“S obzirom na nižu razinu cijena u zemljama SEE (posebno u uslužnome sektoru), razina dohotka mjerena BDP-om po glavi stanovnika u standardu kupovne moći značajno je viša, za oko 50% - 80% prosjeka EU”, ističe Kotian. “Stoga je realna konvergencija dohotka bila brža i manje volatilna u usporedbi s nominalnim BDP-om (prema tržišnim deviznim tečajevima).”
Pad zaposlenosti 1 do 4 posto
Zaposlenost je na području SIE pala za oko 1% - 4% (uz izuzetak Poljske, gdje je zaposlenost u 2009. rasla), dok su najveći padovi unutar EU (od 7% do 13%) zabilježeni u onim zemljama gdje su cijene nekretnina prethodno nerealno napuhane u okolnostima vanjskih nestabilnosti, a vlade nisu uspjele napraviti prilagodbu slabljenjem valuta (baltičke zemlje, Irska i Španjolska).
Podaci o zaposlenosti pod sezonskim utjecajem već upućuju na stabilizaciju, ali na godišnjoj razini prosječna će zaposlenost u 2010. biti u padu, zaključuju analitičari Erste.
“Budući oporavak zapošljavanja u velikoj će mjeri ovisiti o globalnoj konkurentnosti radne snage i strukturnim promjenama na tržištu rada. Tu vidim velike mogućnosti za područje SEE u smislu troškova i izazova reformi na tržištu rada”, smatra Kotian.
Jedinični troškovi rada u zemljama SIE značajno su niži u usporedbi s prosjekom EU i stopa radne snage u ukupnom stanovništvu može se povećati uklanjanjem prepreka koje neke građane sprječavaju da postanu dijelom radne snage (Mađarska, Rumunjska).
Pad potrošnje zbog rasta štednje
Raspoloživi dohodak, koji u prosjeku odgovara 65% BDP-a nedavno je doživio udarac od strane rastuće nezaposlenosti te erozije ostalih prihoda (najamnine, dobiti, prihodi od kamata).
“Kako je negativan učinak pogoršanog stanja na tržištu rada djelomično ublažen manjim rastom mirovina i ostalih socijalnih povlastica, raspoloživi dohodak smanjen je manje nego što bi se očekivalo zbog pada zaposlenosti”, pojašnjava Kotian.
|
“Uzimajući u obzir rastuću produktivnost, solidne izglede za rast primanja u privatnome sektoru i približavanje očekivanom vrhuncu nezaposlenosti, mi očekujemo da će sljedeće godine raspoloživi dohodak porasti za oko 1% - 2,5%”.
U Rumunjskoj, gdje je vlada odobrila ambiciozne mjere štednje (među kojima je i 5-postotno podizanje stope PDV-a), realni rast raspoloživog dohotka i sljedeće će se godine ispisivati crvenim brojkama, kao posljedica povećane stope inflacije.
“Razlog zbog kojeg je pad potrošnje kućanstava bio mnogo veći u usporedbi s dinamikom raspoloživog dohotka u mnogim zemljama leži u činjenici da su kućanstva nepotrošeni dio svog raspoloživog dohotka odvajala za štednju”, objašnjava Kotian.
U zemljama s vrlo niskim stopama štednje, kao što su zemlje Balkana i Baltika, ali i u mnogim naprednim gospodarstvima, kao što su Španjolska i Velika Britanija bilo je nužno smanjiti neto zaduživanje.
U onim zemljama gdje su kućanstva bila u plusu ili barem u uravnoteženom odnosu prihod-potrošnja, poput Češke i Poljske, potrošnja je doživjela manji udar uslijed gospodarskog usporavanja, budući da su si one mogle priuštiti stimuliranje potrošnje privremenim smanjenjem stope štednje.
Neto zaduživanje, koje je dodavalo još oko 15% raspoloživog dohotka i u velikoj se mjeri koristilo u Grčkoj i zemljama snažnog rasta tržišta nekretnina proteklih godina (Irska, Španjolska, Baltik), značajno je smanjeno što je utjecalo na znatno smanjenje potrošnje i investicija kućanstava, zaključuje se u analizi Erste grupe. (Bankamagazin)
|
|
|
|