01.02.2008.
Svjetska banka: Bivše komunističke članice EU-a mogle bi uspješno prebroditi krizu
Prognoza je zasnovana na činjenici da su te zemlje više vezane za EU nego za Sjedinjene države
Bivše komunističke zemlje-članice Europske unije trebale bi uspješno prebroditi globalne teškoće proizašle iz američke krize drugorazrednih hipotekarnih zajmova, iako mogu očekivati blaže usporavanje svog vrtoglavo visokog gospodarskog rasta, navodi se u izvješću Svjetske banke.
"Gospodarski izgledi za zemlje naše regije u 2008. i 2009. općenito su pozitivni. Pa ipak, postoje rizici za slabljenje stopa rasta", kazao je Ron Hood, glavni ekonomist Svjetske banke i vodeći autor istraživanja te međunarodne institucije pod nazivom "EU 8+2".
To izvješće objavljuje se tri puta godišnje, a nudi gospodarski pregled 10 bivših komunističkih zemalja koje su se priključile sada 27-članom EU od 2004.
Kriza na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova izazvala je previranja na tržištima, izazivajući goleme gubitke međunarodnim bankama i upozorenja glede globalne krize.
Postoje strahovi da bi kriza mogla pogoditi zemlje bivšeg komunističkog bloka, no Hood je umanjio težinu najsumornijih prognoza.
"Postoji nekoliko faktora koji bi u određenoj mjeri mogli zaštititi te zemlje od poremećaja", kazao je on.
"Prije svega je to zato što su zemlje u našoj regiji izravnije vezane na EU nego na SAD", tumači on.
"Banke koje posluju u našoj regiji nisu toliko izložene tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmove kao što su to bile druge banke".
No, Hood je upozorio kako bi regija mogla biti indirektno pogođena posljedicama u zapadnoeuropskim trgovinskim partnerima zemalja u regiji.
"Postoji mogućnost globalnog smanjenja aktivnosti koje bi pogodilo naše izvozne aktivnosti na europska tržišta, a postoji i rizik smanjenja priljeva kapitala koji je regiji potreban za financiranje prilično velikih manjkova na tekućim računima bilance plaćanja", upozorava.
Također je istaknuo zabrinutosti Svjetske banke u vezi sve veće inflacije u regiji.
Nadalje, istaknuo je kako rast troškova rada nadmašuje rast produktivnosti, dijelom zbog manjka radnika uslijed opadanja stope nataliteta tijekom posljednjih desetljeća i iseljavanja stotine tisuća radno sposobnih ljudi u zapadnu Europu.
Oporavivši se od velikih teškoća početkom 1990-ih, većina zemalja te regije ostvarivala je tijekom posljednjih godina snažan gospodarski rast, poduprt rastućom domaćom potražnjom, rastućim stranim ulaganjima i priljevom sredstava iz EU fondova.
Stope raste gospodarstava te regije izazivale su zavist kod zapadnoeuropskih država članica EU.
U 2007. po preliminarnim podacima, BDP 10 bivših komunističkih zemalja u prosjeku je uvećan za 6,8 posto, dok je rast u gospodarstvima 15 starih članica EU bio u visini svega 2,7 posto.
|
Istodobno je međutim spiralni rast primorao na redovitu objavu upozorenja o mogućem pregrijavanju, ponajprije u baltičkim zemljama. Latvija je u 2006. držala sam vrh, sa stopom rasta od 11,9 posto.
"Stope rasta u našoj regije u osnovi su dosegnule vrhunac u prvom polugodištu 2007. nakon čega je rast usporio, što će se vjerojatno nastaviti i do iduće godine", kazao je Hood, dodajući kako i dalje postoji potencijal za ostvarivanje prosječnih stopa rasta od oko 5,0 posto.
"U određenom smislu blaže usporavanje vjerojatno nije loše, budući da dobar dio njih raste po stopama koje nisu održive", tumači Hood. (H)
|
|
|
|