Info
Seniko studio
Financije i gospodarstvo
13.05.2010. MMF: Hrvatska u 2010. na nuli, opasnost nije prošla
Hrvatska u 2010. ne može očekivati rast gospodarstva, a vanjske ranjivosti i dalje su naglašene - inozemni dug je visok, pa su velike i potrebe za financiranjem, navodi MMF u zaključnoj izjavi. Fond upozorava na rizik zaraze zbog negativnog raspoloženja na tržištima u regiji

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje napredak hrvatskog gospodarstva u drugoj polovini 2010., ali će u konačnici ova godina završiti bez rasta, stoji u zaključnoj izjavi Fonda nakon dvotjednog boravka u Zagrebu.

Prenosimo najvažnije dijelove izjave objavljene u četvrtak na stranicama HNB-a i MMF-a.

Vanjske ranjivosti

MMF procjenjuje da će rast gospodarstva u 2010. biti nula posto, prosječna inflacija oko 2 posto, a manjak na tekućem računu platne bilance ostat će nepromijenjen. U izgledima na kratki rok prevladavaju negativni rizici jer su vanjske ranjivosti i dalje velike, inozemni dug je visok kao i potrebe za inozemnim financiranjem u 2010.

Dosad je kontinuirana potpora inozemnih matičnih banaka pomogla ublažavanju pritisaka na računu kapitalnih transakcija, ali i dalje smo izloženi općim rizicima zaraze koji proizlaze iz lošeg raspoloženja na tržištima u regiji.

To bi moglo dovesti do pooštravanja financijskih ograničenja i u takvom je okružju neophodno pažljivo pratiti uvjete likvidnosti u bankovnom sustavu, sugeriraju iz MMF-a.

"Značajna fiskalna konsolidacija predviđena proračunom za 2010. na primjeren način uzima u obzir financijska ograničenja i zabrinutosti zbog istiskivanja privatnog sektora s tržišta kredita, ali bit će teško ostvariva bez dodatnih mjera na rashodnoj strani proračuna".

Naime, planirane izmjene poreza na dohodak, ranije ukidanje poreza solidarnosti i rast donekle slabiji od predviđenog negativno će utjecati na prihode. Članovi Misije stoga predviđaju da će manjak proračuna opće države dosegnuti 3,6 posto BDP-a u 2010.

Premda su, kako navode, svjesni dobrih strana planiranog smanjenja stopa poreza na dohodak jer su one visoke u odnosu na usporedive zemlje, smatraju da bi najprije trebalo provesti konsolidaciju rashoda i strukturne reforme.

MMF očekuje da će financijski jaz javnog sektora biti značajan, ali održiv, i to zbog snažne aktualne potražnje za državnim vrijednosnim papirima. Financiranje je ipak izloženo tečajnom riziku i riziku refinanciranja, a dodatni rizici dolaze od vjerojatnog aktiviranja državnih jamstava i mogućeg podbačaja prihoda ako potraje recesija.
Monetarna politika: Bez ublažavanja

Mjere hrvatskih vlasti kojima se stimulira kreditiranje gospodarstva zahtijevaju oprez, navodi se u izjavi. Nedavno ublažavanje monetarne politike bilo je primjereno u kontekstu stabilnog deviznog tržišta i očekivane niske stope inflacije, ali u sadašnjem nesigurnom makroekonomskom okruženju, potražnja za kreditima i dalje je slaba.

Iako mjere za poticanje kreditiranja uključuju osigurače koji sprječavaju ublažavanje uvjeta za odobravanje kredita, potrebno je osigurati pomni nadzor kvalitete odobrenih kredita, ističu iz MMF-a. Osim toga, posebnu pažnju treba posvetiti fiskalnim rizicima koji proizlaze iz rasta potencijalnih obveza države.

S obzirom na usporeni početak provedbe programa za poticanje kreditne aktivnosti, članovi Misije savjetuju da se u kratkoročnom razdoblju monetarna politika dodatno ne ublažava jer je povjerenje još uvijek krhko, a financijski su izgledi podložni rizicima.

Nadalje, predloženi program da se dugovi poduzeća u poteškoćama prema državi zamijene udjelom države u njihovu kapitalu, ne bi trebao utjecati na planiranu privatizaciju i treba ga primijeniti samo u tvrtkama koje imaju dobre planove restrukturiranja.

Vladin program

Postizanje održivog srednjoročnog rasta u razdoblju pred nama zahtijevat će značajan zaokret u politici što je prepoznato u nedavno donesenom Vladinom Programu gospodarskog oporavka, smatra MMF.

Zbog povećane nesklonost riziku na svjetskim tržištima malo je vjerojatno da će kapitalni priljevi dosegnuti razine zabilježene u razdoblju prije krize, čime se dodatno obuzdava rast kredita i domaće potražnje. Tako je mala vjerojatnost da će rast u srednjoročnom razdoblju premašiti 3 posto.

Da bi se na dugi rok ostvarile više i održive stope rasta, treba se usmjeriti na dohodovne i strukturne politike kako bi se poboljšala konkurentnost te na srednjoročnu fiskalnu konsolidaciju kako bi se otklonile postojeće neefikasnosti.

Zajednička bi provedba tih politika poduprla povjerenje tržišta, postavila snažne temelje za dostizanje održivih prihoda i pridonijela ublažavanju vanjske neravnoteže.
Tečaj možda precijenjen

Članovi Misije svjesni su težine kompromisa uključenih u odlučivanje o odgovarajućoj tečajnoj politici. Njihove procjene pokazuju da bi tečaj mogao biti blago precijenjen.

Međutim, pogoršavanje bilance stanja i recesijski učinak čak i u slučaju umjerene nominalne deprecijacije kune bili bi značajni s obzirom na velike valutne izloženosti privatnog i javnog sektora.

Nadalje, koristi koje bi konkurentnosti donijela promjena tečajnog režima u potpunosti bi postale vidljive tek nakon što se poboljša rast u trgovinskim partnerima i nakon hrvatsko gospodarstvo postane više izvozno orijentirano. HNB stoga namjerava nastaviti provoditi politiku stabilnog tečaja.

Prijetnja javnog duga

Cilj fiskalne politike u sljedećih nekoliko godina treba biti stvaranje odgovarajućeg prostora za protucikličko djelovanje, otklanjanje neefikasnosti vezanih uz potrošnju i osiguravanje održivosti duga.

Procjene su Fonda da će se saldo opće države zadržati iznad 3,5 posto BDP-a u srednjem roku i da će se javni dug povećati na 44 posto BDP-a do 2015. "Ako mu pribrojimo postojeće stanje potencijalnih obveza, ukupni bi dug javnog sektora dosegnuo 60 posto BDP-a".

Stoga predlažu fiskalnu konsolidaciju kojom bi se ukupni proračunski saldo sveo na nulu, a udio javnog duga u BDP-u krenuo silaznom putanjom.

Time bi se stvorio prostor za protucikličku fiskalnu politiku i smanjili rizici vezani uz rastući dug. S obzirom na relativno visoko porezno opterećenje u Hrvatskoj (uključujući pristojbe i naknade), navedena bi prilagodba prvenstveno trebala počivati na smanjenju rashoda i strukturnim reformama.

Zakon o fiskalnoj odgovornosti

Misija MMF-a ohrabrena je činjenicom da je načelima Programa gospodarskog oporavka obuhvaćena bit mnogih navedenih područja reformi. Istodobno, kako hrvatske vlasti rade na preciziranju parametara različitih mjera, učinak ovog paketa na proračun i rast još uvijek nije moguće kvantificirati.

"Pozivamo hrvatske vlasti da što veći dio mjera kojima bi se smanjili javni rashodi i poboljšala efikasnost gospodarstva provedu čim prije", navodi se u izjavi. Mjere obuhvaćaju smanjenje veličine javne uprave, dovršetak reforma vezanih uz mirovinske, zdravstvene i socijalne rashode, ubrzavanje privatizacije i reformu zakona o radu.

Tek bi se nakon provedbe tih reformi stvorio prostor za smanjenje poreznog opterećenja gospodarstva, što bi trebalo pomoći daljnjem poticanju rasta. "Odluka da se donese Zakon o fiskalnoj odgovornosti korak je u pravom smjeru i stoga potičemo hrvatske vlasti da si za cilj postave ciklički prilagođeni proračun sa saldom nula".
Svjesni smo da će za uspjeh Programa gospodarskog oporavka biti potreban znatan politički konsenzus. Njegova bi pravodobna provedba bila ključ za postupnu uspostavu povjerenja tržišta.

Srednjoročna strategija hrvatskih vlasti, u čijem je središtu pristupanje EU, traži čvrst politički odgovor kako bi se utro put snažnom oporavku, zaključuje se u izjavi.

Kad se svjetska kriza pojavila, hrvatske su vlasti reagirale brzo i donijele mjere kojima je dana podrška financijskoj stabilnosti. U postkriznom scenariju s neznatnim rastom i povećanjem zaduženosti, podjednaka je odlučnost potrebna da bi se provele politike koje će pomoći razvoju otpornijega gospodarstva, smatraju članovi Misije. (Bankamagazin)

Povezani članci
03.07.15 Financije i gospodarstvo
MMF: Hrvatska se oporavlja, ali je još u opasnosti
11.11.13 Financije i gospodarstvo
MMF: u 2014. skroman oporavak, uz visoke rizike
14.11.12 Financije i gospodarstvo
MMF: Hrvatsku očekuje pad BDP-a za 1,5 posto; 2013. skroman rast
10.10.12 Financije i gospodarstvo
Hrvatsko izaslanstvo na godišnjoj skupštini Svjetske banke i MMF-a
09.10.12 Seminari, konferencije
Linić: Građani na udaru zbog pomoći gospodarstvu
09.10.12 Financije i gospodarstvo
MMF očekuje pad hrvatskog BDP-a od 1,1 posto u ovoj godini
03.10.12 Financije i gospodarstvo
Misija MMF-a: Gospodarski izgledi su slabi, a rizici veliki
19.09.12 Financije i gospodarstvo
Izaslanstvo MMF-a u Hrvatskoj
17.04.12 Financije i gospodarstvo
MMF snizio procjene rasta za hrvatsko gospodarstvo
07.02.12 Financije i gospodarstvo
MMF: Dajte otkaze i smanjite plaće
30.01.12 Financije i gospodarstvo
Izaslanstvo MMF-a ovaj tjedan u posjetu Hrvatskoj
13.01.12 Financije i gospodarstvo
HRT: Europska kriza pogodit će i Hrvatsku, poručuje MMF
23.11.11 Financije i gospodarstvo
MMF osmislio nove kreditne linije
01.11.10 Financije i gospodarstvo
Ljubo Jurčić: MMF bi nam uštedio milijarde eura
06.09.10 Financije i gospodarstvo
Kosor: ne treba nam MMF
04.09.10 Vijesti iz regije
MMF traži nove uštede u BiH
01.09.10 Vijesti iz regije
Završeni pregovori MMF-a i Srbije
28.08.10 Financije i gospodarstvo
Svjetska banka nezadovoljna rebalansom
24.08.10 Vijesti iz regije
Srbija: MMF rekao 'ne' većim plaćama i mirovinama
23.08.10 Vijesti iz regije
Službeni pregovori MMF-a i Srbije
26.06.10 Financije i gospodarstvo
Jutarnji list: MMF ukorio ministra financija Šukera
23.06.10 Financije i gospodarstvo
MMF pohvalio Hrvatsku i program gospodarskog oporavka
13.05.10 Financije i gospodarstvo
MMF u četvrtak objavljuje ocjenu za Hrvatsku
07.05.10 Financije i gospodarstvo
Premijerka s izaslanstvom MMF-a
21.04.10 Financije i gospodarstvo
MMF o hrvatskom gospodarstvu: Rast ove godine 0,2 posto
06.04.10 Financije i gospodarstvo
D&B: Hrvatska bi mogla biti primorana na pomoć MMF-a
01.03.10 Vijesti iz svijeta
Strauss-Kahn: MMF-u trebaju veće ovlasti
15.10.09 Vijesti iz regije
MMF gubi Istočni front
14.10.09 Financije i gospodarstvo
MMF u Hrvatskoj: U fokusu proračun za 2010.
27.08.09 Financije i gospodarstvo
Vlada uzima 450 mil. dolara od MMF-a
25.08.09 Financije i gospodarstvo
Vlada ne razmišlja o korištenju sredstava iz MMF-a
10.07.09 Financije i gospodarstvo
Kosor: Vlada nije tražila hitan zajam MMF-a
10.07.09 Financije i gospodarstvo
Handelsblatt: Hrvatska traži zajam od MMF-a
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa