09.09.2008.
Rumunjska i dalje ima za cilj 2014. ući u eurozonu
Rumunjska nacionalna banka
Kako bi ušla u eurozonu, zemlja-kandidat mora ispuniti pet kriterija konvergencije, od kojih su najvažniji kontrola inflacije i striktna proračunska disciplina
Rumunjska i dalje ostaje pri svom cilju da usvoji euro 2014., ali mora smanjiti inflaciju i deficit bilance plaćanja, rekao je u ponedjeljak guverner središnje banke Mugur Isarescu.
"Usvajanje eura 2014. još je uvijek moguće, važno je napredovati na putu smanjivanja inflacije, paralelno smanjivanju deficita platne bilance", rekao je Isarescu u intervjuu za AFP.
Kako bi ušla u eurozonu, zemlja-kandidat mora ispuniti pet kriterija konvergencije, od kojih su najvažniji kontrola inflacije i striktna proračunska disciplina.
Po guverneru, nakon što je u kolovozu povisila prognozu o stopi inflacije sa 6,0 na 6,6 posto, središnja rumunjska banka mogla bi uskoro ponovno revidirati prognoze, ali naniže.
"Na kraju godine mogli bismo se pozitivno iznenaditi i imati ponovno smanjenu inflaciju od oko 6,0 posto", ocijenio je.
Očekivano usporavanje inflacije nakon 12-mjesečnih napora bit će jedna od dobrih novosti za rumunjsku ekonomiju, posebno budući da se taj proces temelji na snažnom rastu koji je u prvom semestru bio 8,8 posto, naglasio je guverner.
On je međutim upozorio na rizike vezane uz "pretjeranu potrošnju", kao i na one koji se često vežu uz izbore, koji su u Rumunjskoj zakazani za 30. studenoga, jer je svaka vlada sklona "posegnuti dublje u blagajnu" kako bi pred izbore zadovoljila socijalne zahtjeve.
Dodao je da proračunski deficit ne bi tijekom 2008. smio prijeći 3,0 posto, koliko zahtijevaju maastrichtski kriteriji.
Iako neki pokazatelji duboko dijele Rumunjsku od zemalja eurozone, primjerice kupovna moć i BDP po glavi stanovnika, Isarescu je rekao da će se životni standard postupno poboljšavati, paralelno s ekonomijom koja mora stvoriti solidne temelje za taj rast.
Među ostalim rizicima za ekonomiju, on je naveo rast potrošnje i kredita domaćinstava, trgovinski deficit koji je i dalje visok, te strukturu javne potrošnje "gdje je naglasak na javnom sektoru na uštrb infrastrukture". (H)
|
|
|
|