28.09.2009.
BiH bolje podnosi krizu od susjeda
Udar na vanjskotrgovinsku bilancu najžešći je bio u Makedoniji, gdje je izvoz manji za 42,5 posto, a uvoz za 34,1 posto, a potom u Crnoj Gori, koja je zabilježila pad uvoza od 39,5 posto i izvoza od 38,8 posto
Bosna i Hercegovina bolje podnosi ekonomsku krizu nego pojedine zemlje u regiji. Ovaj zaključak nameće se nakon analize usporednih podataka o padu obujma vanjskotrgovinske razmjene, priljevu stranih investicija, te padu javnih prihoda u pet zemalja bivše Jugoslavije, izuzimajući Sloveniju, koja je već objavila da je izašla iz recesije, objavile su banjalučke Nezavisne novine.
Podaci o uvozu i izvozu u prvom polugodištu ove godine, dobiveni od statističkih zavoda Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije, pokazuju da su gospodarske aktivnosti u BiH, usprkos visokom padu za oko četvrtinu, među najmanje pogođenima u regiji.
Udar na vanjskotrgovinsku bilancu najžešći je bio u Makedoniji, gdje je izvoz manji za 42,5 posto, a uvoz za 34,1 posto, a potom u Crnoj Gori, koja je zabilježila pad uvoza od 39,5 posto i izvoza od 38,8 posto.
Nezavidnu vanjskotrgovinsku bilancu imala je i Srbija, gdje je izvoz smanjen za 32,8 posto, a uvoz za 39 posto, dok je Hrvatska s manjim izvozom za 18,7 posto i uvozom za 27,4 posto najbliža rezultatu BiH (23,8 posto manji izvoz i 25,3 posto manji uvoz).
Usporedni pokazatelji o priljevu stranih investicija potvrđuju da BiH nije među atraktivnijim destinacijama u regiji, jer sa uloženih 257 milijuna eura, upola manje nego lani, BiH je bolja od Makedonije, gdje je u prvom polugodištu stiglo svega 109 milijuna eura investicija.
Perjanica je Hrvatska, s uloženih 900 milijuna eura, ali i s najvećim padom u odnosu na isti period prošle godine od 63 posto. Srbija je privukla manje investicija za 48 posto, ukupno 893 milijuna eura, dok je Crna Gora s uloženih 269 milijuna eura jedina zabilježila plus (pet posto) u odnosu na lanjsko prvo polugodište.
BiH nema statistiku koja bi kvartalno pratila kretanje BDP-a, pa je usporedba u ovom segmentu nemoguća. Ipak, projekcije o ekonomskom padu u ovoj godini od 3,5 posto, a koji predviđaju međunarodne financijske institucije, mogu se uzeti kao orijentir.
|
Prvi kvartal pokazao je drastičan pad BDP-a u Hrvatskoj od čak 6,7 posto, dok su Srbija i Crna Gora zabilježile istovjetan pad od 3,5 posto. Najbolje je prošla Makedonija, gdje se u prvom kvartalu nije osjetio veći pad (minus 0,9 posto).
Još jedan usporedni pokazatelj utjecaja krize, pad javnih prihoda, otkrio je da BiH nije najgora u regiji.
Najveći pad od 19,8 posto zabilježila je Crna Gora, dok je 12 posto BiH na razini države otprilike jednako makedonskom deficitu od 12,5 posto.
"Ovi podaci potvrđuju da se privreda u BiH navikla na trajnu unutrašnju recesiju, odnosno katastrofalne uvjete poslovanja i nelojalnu stranu konkurenciju. Na taj način se 'očeličila' u odnosu na zemlje koje su se prethodnih godina ubrzano razvijale", prokomentirao je Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH.
Usprkos tome, Gavran upozorava da su osnovni razlozi u relativno manjem padu pokazatelja BiH ipak oni "loši", a to je da je bh. ekonomija u tolikom zaostatku u odnosu na susjede da jednostavno nije lako pasti još niže. (Bankamagazin)
|
|
|
|