24.06.2009.
Sporazum Hrvatske i Srbije za veću i bolju gospodarsku suradnju
Robna razmjena između Hrvatske i Srbije od 830 milijuna eura u prošloj godini značajna je za gospodarstva obje zemlje, ali još ima prostora za veću i bolju gospodarsku suradnju čemu bi trebao pridonijeti i danas potpisani Sporazum o gospodarskoj suradnji između dviju država, naglasili su danas u Zagrebu potpisnici tog Sporazuma potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec i potpredsjednik srbijanske Vlade i ministar gospodarstva i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić.
Sporazum je potpisan u Ministarstvu gospodarstva nakon hrvatsko-srbijanskih razgovora o bilateralnim pitanjima i brojnim temama, koje su oba potpredsjednika vlada u izjavi za novinare po završetku razgovora ocijenili konstruktivnim i pragmatičnim.
Istaknuvši da je Sporazumom predviđeno osnivanje zajedničkog gospodarskog odbora, što će značiti i intenzivniju suradnju u brojnim područjima, potpredsjednik Polančec pritom je posebno označio turizam (pozvavši srbijanske turiste da dođu u Hrvatsku i uživaju u Jadranu), poljoprivrednu i prehrambenu industriju (potreban je bolji kontakt veterinarskih udruga), automobilsku industriju (Fiat-Zastava) te infrastrukturne projekte i cestogradnju (u Srbiji se uskoro raspisuje međunarodni natječaj za koridor 10 gdje bi mogle sudjelovati i hrvatske tvrtke).
Izrazivši neslaganje s nedavno donesenim zakonom o zaštiti domaće proizvodnje u Bosni i Hercegovini i Polančec i Dinkić su kazali kako je to neprihvatljivo i štetno za obje države dodajući kako će zajednički definirati način reagiranja na uvođenje carina na uvoz u BiH poljoprivredih proizvoda iz Hrvatske i Srbije.
Naglasili su i da će se dugovanje Srpskih željeznica prema Hrvatskim željeznicama (HŽ) riješiti tako da se u Srbiji proizvedu i isporuče vagoni za HŽ.
Na inicijativu potpredsjednika Dinkića raspravljalo se i o imovini i potraživanjima hrvatskih poduzeća u Srbiji i srbijanskih u Hrvatskoj, pri čemu je Dinkić predložio da se taj problem pokuša riješi posebnim bilateralnim sporazumom odnosno reciprocitetom kako bi svi imali koristi.
Smatra i da je suradnja dviju država itekako potrebna u regiji i u vremenu krize te da se u tom smislu treba više okrenuti budućnosti, pri čemu se nada kako će uskoro s Hrvatskom potpisati sporazum o suradnji u zračnom prometu. Tome je dodao i da osim direktne linije Beograd-Pula JAT želi direktnu vezu i s Dubrovnikom, za što također očekuje odgovor iz Hrvatske.
|
Nakon potpisivanja Sporazuma Polančec je odgovario na više novinarskih upita o aktualnim domaćim temama.
Na upit mogu li trgovci očekivati ikakvo obeštećenje s obzirom na gubitke zbog neradnih nedjelja Polančec je kazao kako za to ne postoji nikakav zakonodavni okvir, a s druge strane, kazao je, nema ni zahtjeva poslodavaca, nego priča o tome dolazi iz medija.
Nije moguće utvrditi koliko je u padu trgovine sudjelovala kriza, a koji udio otpada na neradnu nedjelju. No, napomenuo je kako su istraživanja (Ekonomskog instituta) pokazala da je pad prometa u maloprodaji od 16 posto u prva četiri mjeseca ove godine najviše vezan za krizu, a najmanje za rad ili nerad nedjeljom.
Na upit o problematici splitske Željezare kazao kako se nada da će poljski Zlomrex uspjeti naći kupca koji će otkupiti Željezaru i biti u mogućnosti nastaviti tamo gdje je Zlomrex započeo pa stao, odnosno s investicijama i nastavkom proizvodnje.
Radnicima Željezare je poručio da u razdoblju dok traje proces traženja novog potencijalnog kupca nisu sami, kao što, kako je kazao, nisu bili ni u proteklom razdoblju, te da će učiniti sve sa svojim suradnicima da sa što je moguće prije ti pregovori završe, a da radnici pri tom ne budu bez plaća.
Odgovarajući na upit o situaciji u INA-i Polančec je kazao kako je hrvatska Vlada s MOL-om potpisala međudioničarski ugovor po kojem je uvedena novi način korporativnog upravljanja u INA-i. Promijenjen je sastav Nadzornog odbora, broj članova Uprave te se uvodi tzv. izvršni menadžment čiji će svi članovi biti odabrani konsenzusom Uprave. Ti ljudi će biti prvi operativci INA-e i birat će se isključivo po stručnosti, sposobnosti i drugim kriterijima kvalitete i kompetencija.
O njima, naglasio je, odlučuje isključivo Uprava, i taj proces je u tijeku, a dodao je i da on osobno u to nije uključen, ali smatra da će nova organizacija dati šansu novim ljudima koji trebaju poboljšati INA-ine performanse.
Takvu je promjenu ocijenio dobrodošlom s obzirom na loše INA-ine rezultate u prošloj i prvom kvartalu ove godine, te vjeruje da opredjeljenje za korporativni način upravljanja može poboljšati poslovanje INA-e. (H)
|
|
 |
|