01.10.2009.
Polugodišnji pad BDP-a Srbije 4,1 posto
Najveći pad u drugom kvartalu bio je u prerađivačkoj industriji - 20 posto, zatim slijedi građevinarstvo s padom od 16,1 posto i ugostiteljstvo s 11,8 posto. U sektoru vađenja ruda i kamena pad je bio devet, a u trgovini osam posto
Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u prvoj polovici 2009. bio je 4,1 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine, objavio je u četvrtak Republički zavod za statistiku.
Kako se navodi, u drugom kvartalu ove godine BDP je realno bio za četiri posto manji nego u istom periodu 2008. godine. Najveći pad u drugom kvartalu bio je u prerađivačkoj industriji - 20 posto, zatim slijedi građevinarstvo s padom od 16,1 posto i ugostiteljstvo s 11,8 posto. U sektoru vađenja ruda i kamena pad je bio devet, a u trgovini osam posto.
Prema podacima RSZ-a, najveći rast je imao je transport - 7,5 posto i financijsko posredovanje, koje je u drugom kvartalu zabilježilo rast od 5,9 posto.
BDP Srbije je u 2008. godini imao rast od 5,4 posto. Prema podacima ministarstva financija Srbije BDP u 2008. bio je 34,26 milijardi eura, odnosno 2.791 milijardu dinara, što je 4.651 euro po stanovniku.
Objavljeni su i podaci o vanjskotrgovinskom deficitu Srbije u prvih osam mjeseci ove godine iznosio je 3,4 milijarde eura, što je 37,1 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Izvoz Srbije od siječnja do kolovoza vrijedio je 3,8 milijarde eura, što je smanjenje od 23,8 posto, dok je uvoz bio 7,2 milijarde eura, što je za 30,7 posto manje nego u prvih osam mjeseci prošle godine.
Pokrivenost uvoza izvozom, iznosi 53,2 posto i veća je nego pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 48,2 posto. Ukupna vanjskotrgovinska robna razmjena Srbije od siječnja do kolovoza iznosi 11 milijardi eura, što je 28,4 posto manje nego u istom periodu 2008. godine.
Kako je ocijenjeno u priopćenju Zavoda za statistiku, nastavljene su tendencije pada izvoza i uvoza sa kraja protekle godine, a glavni uzrok je svjetska ekonomska kriza koja je dovela do pada privredne aktivnosti.
Pad srpskog izvoza je posljedica velikog smanjenja cijena primarnih proizvoda na svjetskom tržištu, a koji imaju veliko učešće u strukturi izvoza, dok je glavni uzrok smanjenja uvoza pad industrijske proizvodnje i domaće potrošnje u Srbiji.
U uvozu, glavni partneri bili su Njemačka, Rusija i Italija, a u izvozu Bosna i Hercegovina, Njemačka i Crna Gora. Srbija najviše izvozi odjeću, uglavnom vojne prsluke, željezo i čelik, žitarice i proizvode od žitarica, povrće i voće i obojene metale.
Što se tiče inflacije u Srbiji, mjerena indeksom cijena na malo, dostigla je za devet mjeseci ove godine 9,4 posto, a u rujnu je zabilježen rast cijena od 0,3 posto. (Bankamagazin)
|
|
|
|