28.10.2009.
Javni dug Srbije raste 3,15 mil. eura dnevno
Veliki krediti u inozemstvu se tek najavljuju, a ekonomisti se slažu da je zaduživanje u uvjetima ekonomske krize neizbježno, posebno ako je alternativa smanjenje plaća i mirovina ili povećanje poreza
Srbija u proteklih godinu dana povećava javni dug za 3,15 milijuna eura dnevno, izjavio je u srijedu za Blic Miroslav Zdravković s beogradskog Ekonomskog instituta.
Iako je javnost zabrinuta zbog veličine kredita iz inozemstva, puno realniji problem, kaže Zdravković , postoji kod unutrašnjeg duga i objašnjava da je vanjski dug za godinu dana porastao za 84 milijuna eura, dok je rast unutrašnjeg duga, prije svega zbog povećanih potreba mirovinskog fonda, veći za 582 milijuna eura u odnosu na prošli rujan.
Veliki krediti u inozemstvu se tek najavljuju, a ekonomisti se slažu da je zaduživanje u uvjetima ekonomske krize neizbježno, posebno ako je alternativa smanjenje plaća i mirovina ili povećanje poreza.
Ministarstvo financija se uveliko priprema za dolazak kredita od kojih bi većina, kako se najavljuje, trebala biti iskorištena za investicije. Tako će se ovih dana pregovarati o ruskom kreditu u iznosu koji se kreće od milijardu dolara do milijardu eura.
Pomoćnik ministra financija Zoran Ćirović izjavio kako će se s Rusima voditi odvojeni pregovori o nizu kredita iz sektora infrastrukture jer Srbije ima više projekata, te kredit vezan za proračunsku podršku.
"Još uvijek ne mogu govoriti o uvjetima, ali očekujemo da će se za infrastrukturne projekte ići na kredite sa nižom kamatnom stopom i duže rokove dospijeća, dok će kredit za podršku budžetu vjerojatno biti na neki kraći vremenski period i, pretpostavljam, uz nešto višu kamatu”, navodi Ćirović.
Uzimanje kredita nije jedino rješenje za balansiranje budžeta. Kako kaže član vladinog ekonomskog tima Milojko Arsić, umjesto zaduživanja država može odlučiti smanjiti javnu potrošnju, uključujući plaće i mirovine, ili povećati poreze.
"Zaduživanje države u inozemstvu omogućava građanima da ove godine i sljedeće, kada se budemo zaduživali, imamo veću potrošnju nego što je naš dohodak, ali ćemo u budućnosti, kada budemo vraćali te dugove, dio dohotka morat ćemo odvajati ne samo za vraćanje glavnice nego i nagomilanih kamata”, objašnjava Arsić. (Bankamagazin)
|
|
|
|