Suvremena.hr - - HNB: Naknade domaćih banaka nisu transparentne

Facebook Twitter LinkedIn Google+ RSS

Međunarodno poslovanje

Trgovina

Robe

Edukacija

Potrošači

O marketingu

Info

Naslovnica

Naslovnica >> Info >> Financije i gospodarstvo

Četvrtak, 02.05.2024

Info

Carine

Inspekcijske službe

Ekologija

Korisne informacije

Karijere

Financije i gospodarstvo

Sajmovi i izložbe

Zaposlenost / plaće

Korisni linkovi

Osiguranja

Statistika

Zdravlje

Vijesti iz svijeta

DOP

Vijesti iz regije

Seniko studio

Kontakt

Oglašavanje

Časopis

O nama

Impressum

Financije i gospodarstvo

20.06.2011. HNB: Naknade domaćih banaka nisu transparentne

HNB je od banaka zatražila odgovore na niz pitanja koji su trebali poslužiti za usporedbu praksi otvaranja, zatvaranja i poslovanja s tekućim računima građana

Istraživanje o tržištu tekućih računa, čije je rezultate krajem prošlog tjedna objavila Hrvatska narodna banka (HNB), potvrdilo je činjenicu da domaće banke netransparentno prikazuju naknade koje naplaćuju klijentima.

Analizom se pokušalo utvrditi postavljaju li banke zapreke u mobilnosti klijenata koji kod njih imaju otvorene tekuće račune. HNB je od banaka zatražio odgovore na niz pitanja koji su trebali poslužiti za usporedbu praksi otvaranja, zatvaranja i poslovanja s tekućim računima građana, piše u ponedjeljak Poslovni dnevnik.

No, čak je i središnja banka, regulator domaćeg bankovnog sustava, u nekoliko navrata napomenula da bi transparentnost "mogla biti i bolja", da "uspoređivanje nije jednostavno" ili da "nedovoljna cjenovna transparentnost" umanjuje mobilnost potrošača.

Banke su morale poslati odgovore o tome koliko naplaćuju otvaranje, održavanje ili zatvaranje tekućeg računa. Također, morale su odgovoriti i prodaju li tzv. pakete proizvoda i objasniti dodatne detalje. U HNB-u dodaju kako se čini da je u Hrvatskoj "natjecanje za nove imatelje tekućih računa agresivnije od onoga za klijente koji mijenjaju banku".

Središnja banka navodi da poslovne banke u poslovanju koriste i tzv. vezanu kupnju odnosno prodaju proizvoda u paketu čime nastoje zadržati klijente odnosno ponuditi mu (i naplatiti) što veći broj usluga.

Kao primjer vezane kupnje navodi se da se tekući račun "posebno početkom 2000-ih" vezivao uz dobivanje povoljnijega kredita - najčešće stambenog. U HNB-u tvrde i da su u tom segmentu uložili velike napore i da je takva praksa danas "rijetkost".

No, realnost ipak pokazuje drukčije, odnosno hrvatske banke i dalje odobravanje stambenog kredita najčešće uvjetuju otvaranjem tekućeg računa, odnosno preusmjeravanjem osnovnih primanja u samu banku. Stručnjaci HNB-a navode da i vezana kupnja i popularni paketi proizvoda "mogu oslabiti tržišno natjecanje". Takvo poslovanje se može promatrati kao "antikonkurentsko ponašanje".

Sukus je bio da 12 od 32 banke koje nude tzv. pakete usluga tim potezom mogu smanjiti mobilnost potrošača, odnosno ograničiti njegovu mogućnost da promijeni banku.

Analiza odgovora banaka pokazala je da samo deset njih ni na koji način ne naplaćuje otvaranje tekućeg računa. S druge strane, gotovo sve banke naplaćuju vođenje tekućeg računa, ako je na njemu bilo prometa. Najčešća visina naknade je između 5 i 7 kuna mjesečno, no ona može prelaziti i 10 kuna.

Dalje, istraživanje je pokazalo da zatvaranje tekućeg računa u nekoj od banaka većina građana neće morati platiti, mada ono u nekim manjim bankama može biti poprilično zamršeno. No, i samom istraživanju HNB-a mogu se naći zamjerke.

Banke su odgovore središnjoj banci morale poslati do kraja lipnja 2010. godine. Činjenica da je središnjoj banci bilo potrebno godinu dana da ih obradi govori o tome da se teško može očekivati brza reakcija u slučaju da se otkrije praksa koja ide na štetu potrošačima.

Banke svoje naknade i opće uvjete poslovanja mijenjaju na mjesečnoj razini i zasigurno dio podataka na koji se poziva istraživanje više ne vrijedi. Inicijativu HNB-a za analizu ponašanja banaka prema potrošačima treba pohvaliti, no vrijeme provedbe ne ulijeva nadu da će od toga biti ikakve stvarne koristi. (Poslovni dnevnik)

Povezani članci

	03.04.15 Financije i gospodarstvo Pokrenuto spajanje Kreditne i Podravske banke

	08.04.13 Seminari, konferencije Regionalna konferencija: Financial Arena 2013 – Banking Industry Conference

	15.11.12 Financije i gospodarstvo Bruto dobit banaka 3,1 milijarda kuna

	14.08.12 Financije i gospodarstvo Bruto dobit banaka u prvom polugodištu 2,14 milijardi kuna

	11.07.12 Financije i gospodarstvo Guverner Boris Vujčić: Devalvacije kune neće biti

	05.07.12 Vijesti Brzina usluge: Hrvatska u europskom prosjeku

	06.06.12 Financije i gospodarstvo HUB: Građani nemaju razloga za brigu

	23.05.12 Financije i gospodarstvo Bruto dobit banaka u prvom kvartalu 1,3 milijarde kuna

	08.03.12 Financije i gospodarstvo Pala dobit banaka

	13.02.12 Financije i gospodarstvo Bruto dobit banaka lani 4,7 milijardi kuna

	09.01.12 Financije i gospodarstvo Fina: 219.421 građanin s blokiranim računom

	04.01.12 Financije i gospodarstvo Linić: Dugove možemo vratiti samo od imovine

	19.12.11 Financije i gospodarstvo Hypo Alpe Adria: Nema govora o povlačenju s hrvatskog tržišta

	08.12.11 Financije i gospodarstvo Neto dobit banaka u četiri godine pala preko 13 posto

	08.11.11 Financije i gospodarstvo Bruto dobit banaka 3,76 milijardi kuna

	07.11.11 Financije i gospodarstvo PBZ analize: Krediti poduzećima porasli 7 posto, građanima tek 1 posto

	15.09.11 Financije i gospodarstvo HUB Analize: Rast kredita i profitabilnosti banaka

	01.09.11 Financije i gospodarstvo Fina: Blokirano 165.000 računa građana

	09.08.11 Financije i gospodarstvo Bruto dobit banaka u prvom polugodištu porasla 14,4 posto

	08.08.11 Financije i gospodarstvo PD: Sve smo bliži uvođenju poreza bankama

	04.07.11 Financije i gospodarstvo Deloitte: U Adria regiji najveća banka UniCredit, a osiguravatelj Triglav

	27.06.11 Financije i gospodarstvo Banke 2010. godinu završile sa 391,9 milijardi kuna aktive i uz rast dobiti

	03.06.11 Financije i gospodarstvo Krajem travnja dobit banaka 1,54 mlrd kuna

	17.05.11 Financije i gospodarstvo Bruto dobit banaka u prvom kvartalu 1,26 mlrd kuna

	26.04.11 Vijesti GfK: Hrvati koriste sve više različitih bankarskih usluga

	30.12.10 Financije i gospodarstvo Od početka 2011. slobodno otvaranje računa u inozemstvu

	05.07.10 Vijesti GfK: Građani najzadovoljniji uslugom u Zabi

Tražilica

	Upiši pojam

Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:

Anketa

	Hoće li 2016. godina napokon biti bolja?
		1. Svakako će biti bolja!
		2. Ne očekujem veće pozitivne pomake.
		3. Ne vjerujem da će biti bolja.