02.08.2010.
HPB s dobiti, vrijeme je za razvoj
Drugo tromjesečje zaredom HPB ostvaruje dobit, ali je stopa adekvatnosti kapitala tek neznatno iznad zakonskog minimuma, 12,25%. Ima li državna banka izglede za jačanje tržišne pozicije?
Hrvatska poštanska banka (HPB) u prvom polugodištu 2010. ostvarila je operativnu dobit prije rezerviranja za gubitke u iznosu 112,2 milijuna kuna. Prema izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi troškovi rezerviranja u tom razdoblju iznosili su 58,2 milijuna kuna, od toga je u drugom tromjesečju izdvojeno 24,6 milijuna, a dobit nakon oporezivanja iznosi 54 milijuna kuna.
Drugo tromjesečje zaredom banka ostvaruje dobit nakon prošlogodišnjeg gubitka u iznosu od 446,6 milijuna kuna.
U bilješci Uprave HPB-a objavljenoj uz financijski izvještaj navodi se da su, uslijed nižih kamatnih troškova na izvore sredstava, neto kamatni prihodi krajem lipnja 2010. viši za 12,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i iznose 185,3 milijuna kuna. Pozitivan trend nije narušilo niti smanjenje kamatnih prihoda u 2010. zbog niže osnovice neto plasmana uslijed izdvojenih rezerviranja za gubitke, objašnjava Uprava.
Neto prihod od provizija i naknada iznosi 102,7 milijuna kuna, što je 25,9% više nego prošle godine, a povećanje je posljedica blagog rasta prihoda od provizija od garancija i akreditiva, te smanjenja ukupnih troškova od provizija i naknada u platnom prometu.
Uprava se u izvješću pohvalila upravljanjem troškovima. Smanjeni su opći, administrativni i ostali troškovi za 21%, pa je cost/income ratio smanjen s 97,2% u prvom polugodištu 2009. na 65,4% na kraju lipnja 2010.
Imovina HPB-a krajem polugodišta iznosila je 14,15 milijarde kuna, 1,2% više u odnosu na kraj prethodne godine. Neto krediti ostalim komitentima na razini su s kraja 2009., pri čemu su povećani krediti velikim poduzećima za 3,9% i stambeni krediti stanovništvu za 6,3 posto.
Bitno se promijenila struktura depozita: smanjeni su depoziti od banaka za 73% ili 262,7 milijuna kuna, dok su depoziti ostalih pravnih osoba porasli za blagih 2,4% ili 86,8 milijuna kuna. U tom su razdoblju depoziti po viđenju građana porasli za 2,7%, a oročena štednja za 4,6% ili 166,6 milijuna kuna što ne čudi s obzirom na pažnju koju HPB poklanja privlačenju štednje.
Prema polugodišnjem izvješću o poslovanju stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala HPB-a iznosi 12,25%, tek neznatno iznad zakonskog minimuma.
Moglo bi se zaključiti kako je Uprava ispunila zadaću - riješila je gubitke i stabilizirala poslovanje, ali će očito kraj prve godine mandata (u rujnu 2010.) dočekati s još neriješenim pitanjem jačanja kapitala.
Bez dugoročnog rješavanja kapitala banka nema uvjete za ozbiljan razvoj (i jačanje tržišne pozicije). Vrijeme je za odluku - bilo to s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za koju se zna da je zainteresirana za udjel u HPB-u, s drugim investitorima ili na neki treći način.
|
Istina je da Vladu na jesen čekaju i važnija i neugodnija pitanja od HPB-a, ali ne bi zbog toga trebala propustiti trenutak da banci koja je uspjela isplivati iz velikih gubitaka na vrijeme omogući uvjete za dalji rast. (Bankamagazin)
|
|
|
|