06.11.2009.
Hrvatskoj poštanskoj banci hitno potreban kapital
Gubitak HPB-a od 245 milijuna kuna smanjio je jamstveni kapital, a stopa adekvatnosti kapitala pala je na 10,2 posto
Hrvatska poštanska banka (HPB) krajem rujna ima gubitak nakon oporezivanja od 245 milijuna kuna čemu su najviše pridonijele rezervacije za gubitke u trećem tromjesečju koje iznose 189 mil. kuna kao i umanjenja vrijednosti imovine raspoložive za prodaju u iznosu od 21 mil. kuna, objavljeno je u petak na Zagrebačkoj burzi.
Neto kamatni prihod prema devetmjesečnom izvješću iznosi 244,6 mil. kuna, 22,5% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok su neto prihodi od naknada i provizija 130,8 mil. kuna, što je povećanje za 3,8%.
Od trgovanja je ostvareno 36 milijuna kuna, a 73% odnosi se na treće tromjesečje. Imovina banke iznosi 14,5 mlrd kuna i manja je za 1,2% u odnosu na kraj prethodne godine.
U intervjuu Banci predsjednik Uprave HPB-a Čedo Maletić naglasio je kako pregled kreditnog portfelja još traje. Maletić se, međutim, nada da je do sad već «upoznat s glavnim potencijalnim opasnostima koje se u narednim tjednima i mjesecima trebaju razjasniti i riješiti, a koje predstavljaju materijalno značajne činjenice za financijsko stanje».
Na pitanje ima li novih kredita ili je riječ samo o reprogramiranju dugova Maletić u intervjuu odgovara da su u prvih devet mjeseci ukupni bruto krediti porasli za 0,74 %, krediti pravnim osobama rasli su za 5,65 %, a građanima pali za 7,61 posto.
«Nakon što smo riješili problem likvidnosti stvorio se prostor za odobravanje novih kredita. Međutim, zbog gubitka koji je smanjio jamstveni kapital, ograničavajući parametar pri odobravanju novih kredita bit će stopa adekvatnosti kapitala».
Nakon gubitka za devet mjeseci stopa adekvatnosti kapitala smanjila se na 10,2 % (zakonski minimum je 10 %), pa Maletić kaže kako dokapitalizacija sad «dobiva na težini i hitnosti».
Priča o dokapitalizaciji državne banke u posljednje dvije i pol godine prošla je sve faze od ozbiljnih razmišljanja o IPO-u, najava uključivanja Croatia osiguranja (i stvaranja holdinga), a na kraju se stvar spašavala hibridnim instrumentima. Maletić komentira kako dokapitalizacija koja predstavlja samo gašenje požara ne može biti rješenje.
|
«Banka i Croatia osiguranje trenutno vrlo dobro surađuju, ali postoji značajan prostor za proširenje te suradnje. Za to nam nije potreban holding i kapitalno povezivanje. Gašenje požara nikada ne predstavlja optimalno rješenje, ali je ponekad nužno i jedino moguće. Uplata hibridnih instrumenata u obliku dugoročnih depozita uz godišnji prinos od 11 % je posebna priča. Efektivni trošak tog depozita za banku, nakon uključivanja regulatornog troška, iznosi preko 12 posto. Ako bi banka na njega zaračunala svoju kamatnu maržu, kako bi pokrila troškove, proizlazi da bi se kredit temeljem tog depozita mogao plasirati po kamati od nepunih 14 posto. Pretpostavljam da je to rezultat gašenja požara. Najgore je kada nekoga prisiljavate na neko ulaganje. Vjerujem da je ulaganje u kapital HPB-a dobro i isplativo ulaganje, te se nadam da će to uskoro svima postati jasno».
Je li Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) kao potencijalni partner ozbiljna opcija, onako kako je to nedavno predstavio Nadzorni odbor HPB-a i kako Maletić priželjkuje trebalo bi uskoro biti poznato. (Bankamagazin)
|
|
|
|