07.10.2013.
Deficit proračuna 13,3 milijarde kuna; do kraja godine ne bi trebao rasti
Manjak u hrvatskom državnom proračunu iznosio je krajem rujna ove godine gotovo 13,3 milijardi kuna i do kraja ove godine ne bi se trebao povećavati, izjavio je danas na konferenciji za novinare ministar financija Slavko Linić koji je najavio i skori rebalans ovogodišnjeg proračuna.
Govoreći o stanju javnih financija Linić je podsjetio i da je država unazad dvije godine 'utrošila' oko 7 do 8 milijardi kuna razna kroz oslobođenja i poticaje gospodarstvu, a učinci toga su izostali.
Razgovara se o problemu javnih ulaganja, zašto se kasni s ulaganjima u Plomin, Dubrovnik, alternativne izvore energije, ali ne i o tome zašto se gospodarstvo ne oporavlja nakon što je dobilo enormne poticaje.
Država je restrukturirala željeznice, zračni promet, cestovni sektor, zdravstvo, a zašto se privatni sektor nije restrukturirao i zašto bi Vlada nakon tolikih poticaja davala odgovor zašto nema gospodarskog rasta - to želi znati i Vlada, a odgovore treba od privatnog sektora, istaknuo je Linić te je kazao kako je taj novac privatni sektor potrošio na propale investicije i nekretninski biznis.
Predstavljajući ostvarenje proračuna u razdoblju do kraja rujna ove godine, Linić je podsjetio da je deficit bio planiran na razini od oko 10 milijardi kuna, koliki bi i bio da nije bilo jednokratnog troška sanacije zdravstva od 3,3 milijarde kuna.
Prihodi državnog proračuna za prvih devet mjeseci ove godine iznose 79,6 milijardi kuna te su za 2 posto niži nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi istodobno povećani za 3,5 posto, na 92,9 milijardi kuna.
Prihodi od poreza do kraja rujna ove godine ostvareni su u iznosu od 46,3 milijarde kuna i za oko 2,5 posto ili 1,2 milijarde kuna su manji nego lani. U tom podbačaju, kazao je Linić, čak 1,5 milijardi kuna čine niži prihodi od poreza na dobit, odnosno tih se prihoda Vlada svjesno odrekla kao dio potpore gospodarstvu za očuvanje postojećih ili otvaranje novih radnih mjesta i nove investicije.
I prihodi od PDV-a, koji su zbog ulaska Hrvatske u EU smanjeni za oko 1,7 milijardi kuna, viši su nego lani za 80-tak milijuna kuna i iznose 29,8 milijardi kuna, "dakle ništa se bitno ne događa i ostvaruje se dovoljna naplata", kazao je Linić.
|
Od poreza na dohodak je do kraja rujna uprihođeno 951,3 milijuna kuna, a podatke o uplaćenim zdravstvenim i mirovinskim doprinosima ministar financija tumači višom disciplinom u naplati uprkos nižoj zaposlenosti - doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji je ove godine smanjen za 2 postotna boda, uplaćeno je 6,3 posto manje nego u devet mjeseci prošle godine, odnosno 11,8 milijardi kuna, a za mirovinsko i za zapošljavanje 0,1 posto više, tj. 14,4 milijarde i 1,4 milijarde kuna.
Na rashodovnoj strani najveće se razlike u odnosu na plan odnose na 3,3 milijarde kuna utrošene na sanaciju zdravstva, određena prekoračenja za plaće u obrazovanju i policiji te oko 300 milijuna kuna viših troškova za mirovine uslijed njihovog usklađenja.
Zbog tih će razlika još jedan rebalans ove godine biti potreban, a provest će se kroz interne preraspodjele, kazao je.
Linić je najavio i kako će za 15 do 20 dana biti predstavljen prijedlog proračuna za iduću godinu te je podsjetio na očekivani rast deficita, posebice uslijed 4,7 milijardi kuna viših troškova vezanih uz članstvo u EU, ali i zbog visokih izdataka za financiranje prijašnjih proračunskih deficita te refinanciranja ostalih starih dugova.
S prijedlogom proračuna znat će se i potrebe za novim zaduživanjima u 2014., kazao je Linić te istaknuo da inozaduženja u 2013. više neće biti, već će sve potrebe država namiriti na domaćem tržištu.
Također, tada će se znati i planirani prihodi od privatizacije i od monetizacije autocesta, koje bi trebali smanjiti dug države, a o interesu ulagača za prva dva velika privatizacijska natječaja, za Hrvatsku poštansku banku i Croatia osiguranje, riječi bi trebalo biti na ovotjednoj sjednici Vlade.
Ministar financija pojasnio je i razloge odustajanja od plaćanja državnih poticaja stambenim štedišama, rekavši kako je svaka štednja dobrodošla, ali da u Ministarstvu drže kako stambenu štednju ne treba poticati jer se više ne grade stanovi, izgrađeni se ne prodaju, da trenutno imamo oko 30 posto više stanova nego obitelji, a i zbog toga što se građani previše zadužuju za stan.
Istodobno, analize Svjetske banke i Instituta za javne financije pokazuju da u stambenim štedionicama štede oni koji već imaju nekretnine i štede za svoju djecu i unuke, što je dobra namjera, ali za nju države ne treba plaćati poticaje jer ta štednja ne prethodi investicijama. Ako se mora štediti, mora se štediti i ovdje, jer stambena štednja ne doprinosi gospodarskom rastu, zaključio je Linić. (H)
|
|
 |
|