24.08.2011.
Bogati mogu i moraju plaćati više poreze
Federalni dug bio bi manji za 1,7 bilijuna dolara da od 1986. nije došlo do smanjenja poreznog opterećenja najbogatijih, piše za NYT bivši dužnosnik američke predsjedničke administracije Bruce Bartlett
Savjetnik američkog predsjednika Ronalda Reagana i visoki dužnosnik u vrijeme predsjednika Busha starijeg, Bruce Bartlett, napisao je za The New York Times kako smatra da je komentar Warrrena Buffetta od 15. kolovoza bacio dodatnu iskru i rasplamsao nužnu raspravu o povećanju poreznog opterećenja bogatih.
Naime, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu u svojem je komentaru za The New York Times predložio povećanje porezne stope za one koji zarađuju više od milijun dolara sa sadašnjih 35%, kao i daljnja povećanja za one koji zarađuju više od 10 milijuna.
Predložio je i oporezivanje dividendi i kapitalnih dobitaka, koji se sada oporezuju po stopi od 15%, kao uobičajenog dohotka.
Pozitivni utjecaji oporezivanja bogatih
Iako su Buffetove prijedloge brojni konzervativci odbacili pod izlikom kako tu ne leži dovoljno novca da bi se njima isplatilo baviti, nedavna analiza Tax Policy Center, američkog nestranačkog udruženja koje se bavi trenutnim i dugoročnim poreznim pitanjima, govori u prilog njegovih prijedloga, navodi Bartlett u svom komentaru.
U analizi je procijenjeno kako bi prihodi od oporezivanja najbogatijih imali značajan učinak na predviđene deficite državnog proračuna, piše The New York Times.
|
Prema podacima IRS-a (Internal Revenue Service) grupa od 1% Amerikanaca s najvišim prihodima imala je 2008. efektivnu poreznu stopu od 23,3%. Ista skupina u 1986., kada je američka ekonomija realno rasla 3,5%, imala je opterećenje od 33,1%.
Da je ova grupa nastavila plaćati porez po stopi od 33,1%, federalni bi prihodi u 2008. bili viši za 166 milijardi dolara.
To bi bilo dovoljno da se u toj godini proračunski deficit smanji za otprilike 10%, odnosno da je 1% najbogatijih od 1987. do 2008. plaćao porez od 33,1%, federalni bi dug u 2008. bio manji za 1,7 bilijuna dolara.
Nije pitanje trebaju li, već na koji način
Bartlett smatra kako ovo nisu pouzdane brojke jer da je porezno opterećenje ostalo isto, zasigurno bi se promijenilo ponašanje pripadnika skupine najbogatijih.
Međutim, one pokazuju opseg izgubljenih proračunskih prihoda koji su tijekom vremena žrtvovani zbog smanjivanja poreza za one najbogatije.
Mnogi opravdavaju porezna sniženja kao nužnost za poticanje ekonomskog rasta. Bartlett smatra kako je to diskutabilno jer je rast bio snažan tijekom 90-ih dok su gubitci prihoda bili mali.
Istovremeno, rast je usporio za vrijeme predsjednika Busha mlađeg, tijekom čijih je mandata došlo do sniženja poreznog opterećenja za najbogatije i gomilanja proračunskih manjkova.
Prema Bartlettovu mišljenju važno je da ljudi prihvate činjenicu kako si SAD više ne može priuštiti tako nisko oporezivanje onih s najvećim kapacitetom.
To je neodrživo u vrijeme kada su ukupni proračunski prihodi kao udio u BDP-u na najnižoj razini u posljednjih 60 godina, a zemlja se suočava s dužničkom krizom. Pitanje nije trebaju li bogati platiti više, već koji je najbolji način da to učine, zaključuje Bartlet. (Bankamagazin)
|
|
|
|