23.03.2009.
Slabljenje švicarca olakšava poštivanje kreditnih limita
Slabljenje franka u slučaju domaćih banaka smanjit će prihode odnosno donijeti gubitke od tečajnih razlika, no istovremeno olakšati udovoljavanje mjesečnom kreditnom limitu od 1 posto, navodi se u analizi PBZ-a
Nakon što rezanje kamatnih stopa nije zaustavilo jačanje franka prema euru, Švicarska središnja banka (SNB) posegnula je za nekonvencionalnim mjerama u monetarnoj politici: intervenirala je kupnjom deviza na tržištu, a dodatnu likvidnost bankovnom sustavu nastoji osigurati kroz jači angažman putem repo operacija te kupnjom obveznica u švicarskim francima izdanim od privatnog sektora.
Nakon intervencije švicarski franak je s 12. na 13. ožujka oslabio za nevjerojatnih 3,6 posto prema euru te 2,5 posto prema dolaru.
Spomenutim mjerama SNB je iskazala odlučnost u suočavanju s krizom, a njeni potezi idu u prilog brojnim ekonomijama središnje i istočne Europe, kod kojih je proteklih godina rapidno raslo zaduživanje u švicarskim francima, navodi se u tjednim analizama PBZ-a, jer će slabljenje franka bitno smanjiti rate kredita svim dužnicima.
Udio kredita vezanih za švicarski franak u ukupnim kreditima s valutnom klauzulom u Mađarskoj i Poljskoj je iznad 70 posto, dok u Hrvatskoj udio u ukupnim deviznim i kreditima s valutnom klauzulom iznosi 24 posto.
Tečaj franka prema kuni nakon intervencije pao je za 3,7 posto, gotovo jednako kao i prema euru, s 5,027 kuna za franak 12. ožujka na 4,840 kuna za franak 13. ožujka. Ipak, to je još uvijek daleko više od prošlogodišnjih prosječnih 4,554 kune za franak.
Slabljenje franka smanjit će prihode domaćih banaka, odnosno donijet će im gubitke zbog tečajnih razlika, no istovremeno će olakšati udovoljavanje mjesečnom limitu kreditnog rasta od jedan posto, navode analitičari PBZ-a.
Potez SNB-a unio je nemir na tržište, jer u aktualnoj krizi niti jedna veća središnja banka nije se na takav način bavila tečajem. I sama središnja švicarska banka donedavno se je slijedila (konzervativnu) monetarnu politiku Europske središnje banke koja se svodila na rezanje kamatnih stopa.
Tijekom zadnjeg tromjesečja prošle godine SNB je ciljani raspon tromjesečnog LIBOR-a na švicarski franak spustila za 225 baznih bodova, na razinu između 0 i 1 posto, a sredinom ožujka ove godine za daljnjih 25 baznih bodova, odnosno na 0,25 posto.
No, zbog pogoršanja trendova u realnom i financijskom sektoru SNB je u ovoj godini posegnula i za nekonvencionalnim mjerama.
|
Švicarska se suočava s rizikom deflacije u iduće tri godine, a oko 9 posto njenog BDP-a stvara se u sektoru financijskog posredovanja.
U ovoj godini procjenjuje se da bi se to moglo odraziti kroz pad realnog BDP-a u rasponu između 2,5 i 3 posto.
U takvim okolnostima spuštanje kamatne stope na franak nije iznenađujuće. Osim toga švicarsko gospodarstvo vrlo je ovisno o tečaju franka prema euru jer se većina robne razmjene obavlja sa zemljama članicama eurozone.
A početkom ožujka franak je ojačao na 1,46 franaka za euro i približio se rekordnoj razini iz listopada prošle godine.
SNB od listopada je agresivno rezala kamatne stope, ali te mjere neutralizirane su rastom tečaja, tumače u SNB-u. Jačanju franka doprinio je i rast averzije ulagača prema riziku, jer franak se, uz jen i zlato, smatra(o) jednim od sigurnih utočišta za ulagače u kriznim vremenima.
Jačanje franka predstavlja neprihvatljivo zaoštravanje monetarnih uvjeta i središnja banka morala je spriječiti njegov daljnji rast, zaključuju u SNB-u. Koliko SNB planira uložiti u dodatnu likvidnost i kupnju obveznica još nije poznato.
Sa sličnim rizikom deflacije deflacije i nepovoljnim trendom jačanja domaće valute suočava se i Japan, tako da sada svi iščekuju hoće li Japanska središnja banka slijediti SNB.
Bude li tako, istim bi putem mogle krenuti brojne izvozno orijentirane ekonomije, navodi se u Tjednim analizama PBZ-a.
U analizama se podsjeća da je Bank of England nedavno oslabila funtu, ali ne deviznom intervencijom nego rezanjem kamatnih stopa. (Bankamagazin)
|
|
|
|